Ploviti zeleno

PR / Broj 43 / Listopad / 2011.

Ovo nije jedan od onih članaka koji ću započeti pričom o recesiji i kako su nam novčanici sve prazniji i prazniji, a to moram objaviti već u prvoj rečenici ovog teksta budući da je glavna tema gorivo – benzin ili dizel kako kome , svima skup

Piše : Andrea Ferlin

• 

Koliko troši?!

Jedno od najčešćih pitanja prilikom kupovine plovila je upravo to – koliko troši?!
Sa jedne strane pitanje je potpuno na mjestu, sa druge strane, na njega je gotovo nemoguće dati točan odgovor jer je u igri jednostavno previše faktora. Potrošnja će u največoj mjeri ovisiti o načinu i uvijetima u kojima plovimo, snazi odabranog pogonskog stroja, obliku trupa, izboru propelera, opterečenju plovila, postojanju tende, hard topa, stupnju obraštanja trupa kao i stanju pogonskog stroja.
Nadalje, problem se javlja kod izražavanja potrošnje goriva. Kako smo naviknuti na automobile i kad razgovaramo o potrošnji najčešće govorimo o litrama prijeđenim na stotinu kilometara. Kod plovila situacija nije tako jednostavna i zbog toga ponekad dolazi do pogrešnih interpretacija i samim time nerealnih očekivanja. Ukoliko računate prosječnu potrošnju goriva rezultati će ponajviše varirati, upravo zbog toga što na moru jednostavno nema prosjeka. Jednom plovite sami po blago valovitom moru, drugi put je sa vama na brodu još troje putniku ali ovaj put po bonaci, nekad se dugo vozite na minimumu, a nekad provedete sat vremena u glisiranju. Dakle, prosječna potrošnja u upotrebljivom smislu je posve neodrediva i na nju zaboravite.

• 

Ono što morate znati o svome plovilu, odnosno motoru je koliko troši pri određenoj brzini. U kontekstu ovog članka govoriti ću o putnoj brzini, no prije nego krenemo dalje moramo se prvo dogovoriti što za nas znači putna brzina. Putna brzina je ona brzina pri kojoj se naše plovilo ponaša najekonomičnije; odnosno prelazi najveću udaljenost sa određenom količinom goriva. Dakle, da budemo jasni , putna brzina nije ona koju vi sami odredite jer vam se eto baš tako sviđa; putna brzina je ona koju odredi matematika, a kako bi to najlakše i najtočnije odredili potreban vam je senzor protoka goriva i malo eksperimentiranja. Dio motora danas ( osobitno snažniji modeli ) dolazi sa instrumentima koji sadrže informacije o protoku goriva, ukoliko vaš motor nema takav senzor možete ga jednostavno ugraditi i preko sučelja NMEA 2000 spojiti na vaš GPS ili pak kupiti samostalni modul. Spojene uređaje je potrebno kalibrirati kako bi zbilja imali točne i pouzdane podatke. U svakom slučaju, ulaganje u ovakve instrumente odnosno dodatke vašem postojećem brodskom navigacijskom sustavu se vrlo brzo isplaćuju ukoliko pri plovidbi “slušate“ instrumente i plovite u najeekonmičnijem režimu. Ploveći po osjećaju i slušajući motor možete, ali i ne morate ( što je vjerovatnije ) točno odrediti putnu brzinu. Pravilo koje vrijedi za glisere (a u stvarnosti i ne vrijedi baš uvijek) je da je najekonomičnija vožnja kad gliser u potpunosti izglisira, a potom svaki dodatni čvor brzine poslije te točke košta sve više i više. Generalno ovo pravilo možemo uzeti kao pravilo koje vrijedi, no također mora nam biti jasno da do uštede od 10% u gorivu možemo doći ploveći tek 200 okr./min. više ili manje od onoga za što smo smatrali da je naša putna brzina. U nazovimo to tako “finom podešavanju“ od pomoći će nam biti instrumenti koji prate protok goriva. Potrošnja će naravno varirati i o uvijetima na moru te kilaži koja se na brodu nalazi. U takvim uvijetima pomoću instrumenata je vrlo lako odrediti najekonomičniju plovidbu jednostavno ploveći na onim okretajima za koje se dobija najveća vrijednost postavljenih jedinica nm/l ( nautička milja/litra ) , mpg ( milja/galon) nmpg ( nautička milja/ galon ) ili najmanja vrijednost l/nm ( litra/nautička milja )… . Koji sustav jedinica koristiti stvar je osobnih preferencija i uređaja kojeg koristite, no kod nas je kad govorimo o plovilima uobičajeno volumen izražavati u litrama, udaljenost u nautičkim miljama, a brzinu u čvorovima.

Kako? – Lako!

U nekoliko praktičnih savjeta naučite kako za isti novac provesti više vremena na moru!

• 

Izbor pravog motora

Prilikom kupovine plovila ili novog motora za već postojeće plovilo veliku pažnju treba posvetiti odabiru motora. Da bi kasnije uštedjeli nekad je nužno u startu potrošiti malo više. Jedna od čestih grešaka je kupovina preslabog motora, nekad zbog neiskustva, nekad jer to financije ne dozvoljavaju, a nekad zbog stupidnih državnih nameta. Upravo ovo zadnje kao posljedicu ima dobar broj fishermana dužine 5 – 6 m sa motorima od 40 konjskih snaga jer je zbog trošarine bilo preskupo kupovati jače motore. Dakle, manja snaga kod glisera često znači i veća potrošnja. Sa snagom naravno ne treba ni pretjerivati jer ni u tom slučaju nema uštede. Snažniji motor radit će na nižem broju okretaja i na istoj brzini trošiti manje nego slabiji motor, uz to sa snažnijim motorom lakše je izglisirati što sa slabijim motorom ponekad može predstavljati izazov ukoliko je na brodu nekoliko osoba. Uzmete li u obzir da tokom jednog dana krećete u glisiranje nekoliko puta i to postaje značajna ušteda. Motor treba održavati prema uputama i redovno ga servisirati.

Izbor optimalnog propelera

Čak i ako ste dobro odabrali motor za vaše plovilo bilo bi pametno da se pozabavite i sa propelerom. Motor bi trebao razvijati okretaje koje proizvođač navodi kao maksimalne, odnosno do 500 okr./min. manje od navedenog maksimuma. Ukoliko to nije tako morate razmisliti o promjeni propelera. U praksi se pokazalo da najmanje troše propeleri koji motoru dopuštaju razvijanje maksimalnih okretaja. Ovo neka svakako posluži kao početna točka odabira propelera jer je okretaje moguće postići sa više različitih propelera pa time odabr nije završen. U idealnoj situaciji bilo bi poželjno testirati plovilo sa nekoliko odabranih propelera te na osnovu podataka odabrati onaj najidealniji za vaše plovilo. Posudite propeler od nekoga, isporobajte i odaberite ono što vam odgovara. Na kraju će vam se isplatiti.

• 

Trim

Uz pravilan izbor motora i propelera najveću uštedu je moguće ostvariti pravilno trimanim brodom. Da bi ovladali trimom potrebno je dosta vježbe u raznim situacijama jer idealno istriman brod u mirnim uvijetima nije isto što i brod na valovitom moru. Brod se trima na dva načina: flapsovima ili podešavanjem kuta z-noge odnosno izvanbrodskog motora. Flapsovi su podesivi neovisno jedan o drugome i za razliku od izvanbrodskog motora kojim možemo utjecati samo na uzdužni trim ( podizanje i spuštanje pramca ) flapsovima možemo utjecati i na poprečni trim tako što ćemo jedan flaps spustiti niže od drugog i time kompenzirati bočno naginjanje.Prije nego isplovite uvjerite se da brod “ne visi“ na jednu stranu, ako je to slučaj pomaknite neke stvari na drugu stranu kako bi težina bila pravilo raspoređena. Isto vrijedi i za opterečivanje pramca ili krme, preopterečeni pramac kompenzirati će se dizanjem motora ali on i dalje ostaje preopterečen što će rezultirati narušenim upravljanjem, brodu će trebati dulje da izglisira i za to će potrošiti jako puno goriva. Spuštanje motora uzrokuje i spuštanje pramca i obrnuto, primjerice plovite li po mirnom moru najbolje rezultate postižete ukoliko pramac izdignete i time smanjite površinu plovila koja je u kontaktu sa morem, pritom treba paziti da previše ne izdignete pramac odnosno ukopate krmu. Za vrijeme plovidbe po valovitom moru ovisno od broda do broda pramac je potrebno malo spustiti kako bi najoštriji dio trupa prvi dolazio u kontakt sa valom i tako rezao valove umjesto da skače po njima. Jednom kad ovladate trimom vašeg plovila plovidba če biti ekonomičnija i udobnija. Kako bi uspješno ovladali trimom biti če vam potrebno dosta vježbe u raznim uvijetima na moru. No stvari zbilja nisu tako komplicirane kad zapamtite savjet u rečenici ispod.
ZAPAMTITE : Prije nego krenete ploviti brod mora imati pravilan trim u mirovanju!!!

• 

Stanje trupa

Plovilo niste koristili 3 mjeseca i krećete na more. Prvo što primjećujete je da ste izgubili na brzini i to sasvim pristojnih 2 – 3 čvora. Ne brinite, sa motorom je sve u redu. Trup vašeg ljubimca obrastao je algama i taj sloj stvara otpor zbog kojeg gubite na brzini. Navika se naravno teško riješiti pa vi i dalje plovite vašom “putnom brzinom“ no motor radi na 200 – 300 okretaja više ali ste svejedno zadovoljni jer je brzina i dalje tu. To zadovoljstvo vas košta! Održavajte trup broda što čišćim i dobro se informirajte koje proizvode je najbolje koristiti.

• 

Težina – neprijatelj novčanika

Jedna od najgorih stvari koje možete učiniti za potrošnju je to da plovilo nakrcate svime i svačime. Svaki kilogram više na brodu znači i veću potrošnju. Rješite se svih nepotrebnih stvari koje se tijekom vremena neprimjetno nagomilaju, neka na brodu ostaje samo ono najpotrebnije. Jednom kad krenete vaditi višak stvari iz brodske kabine vjerovatno ćete ostati šokirani koliko se toga skupilo u uvijek maloj kabini!

• 

Tende, T-top, Hard top…

Jasno je da sve što nepovoljno utječe na aerodinamiku nepovoljno utječe i na potrošnju. Ukoliko nije nužno zatvoriti upravljačko mjesto pustite da zrak slobodno struji i smanjite otpor koji bi se inače stvorio.

Ploviti pametno

Uz sva moguća čuda tehnologije koja su montirana na brodove bilo bi poželjno ista i upotrebljavati. Najkraći put od točke A do točke B je ravna linija, pa stoga narpavite rutu na svom GPSu i plovite po njoj. Najmanja potrošnja će biti po bonaci pa ukoliko je to moguće planirajte plovidbu po što boljim uvijetima. Uz to što štedi gorivo, i puno je ugodnije. Također krećete li se u smjeru struje potrošnja će vam biti manja.

• 

Kad ovih nekoliko naizgled malih savjeta postanu rutina, stavimo ih na isti brod i iskoristimo ih u istom trenutku doći ćemo do znatnih ušteda ili jednostavno provesti više vremena na moru za isti novac, dajući si tako šansu više za ulov.