POSLASTICA U RUPI

PR / Broj 36 / Ožujak / 2011.

Kraj zime i početak proljeća neće označiti samo smjenu godišnjih doba. U tpom periodu doći će i do značajnijih promjena u podvodnom ribolovu. Naime, nadolazak toplijih dana kod pojedinih ribljih vrsta će probuditi poriv za reprodukcijom. Šarag, kantar i škarpina u narednom periodu će obaviti svoj redoviti mrijest, a to je prava prilika za sve koji preferiraju lov po rupama…

Napisao: Petar Prkić
Snimili: Petar Prkić, Antonio Rossetti, arhiva Cressi sub

• 

Iako ribolovna sezona, barem kada je o podvodnjcima riječ, traje tijekom cijele godine, može se reći da je zimski period vrijeme svojevrsne letargije, kako pod morem tako i iznad. Izuzmemo li lov na lubina koji doslovce proleti s krajem jeseni i početkom zime, ne preostaje nam baš mnogo toga. No roniti se mora, ne zato što to neko pravilo nalaže, već zbog onog istog adrenalinskog poriva koji sve zaljubljenike u ribolov tjera da se iznova vraćaju tom predivnom sportu, rekreaciji ili kako god to već želite nazvati. To zasigurno pomaže da se zaboravi hladno more i neugodni pad žive na termometru koji bi svakog normalnog čovjeka prisilio da objesi peraje o klin i zavuče se pod okrilje topline vlastitog doma. No podvodni ribolovci nisu takva sorta ljudi, jer nema toga što oni neće učiniti za dobar ulov, a hladnoća je ponajmanji razlog za odustajanje od guštanja u ribolovu. Takva pomalo fanatična upornost često se isplati, jer osnovno pravilo uspjeha u podvodnom ribolovu je biti na moru. Oni koji ustraju tome u narednim mjesecima sigurno neće požaliti. Nešto mršaviji zimski ulovi s dolaskom proljeća itekako će se podebljati. Naime, skorašnja promjena godišnjih doba donijet će neke promjene na puškarskom meniju. Topliji dani će kod pojedinih ribljih vrsta probuditi poriv za reprodukcijom, a to je prava prilika da svoj brk omaste i podvodnjaci. Za one koji to ne znaju, uobičajeni mrijest velikog broja riba interesantnih za podvodni ribolov obavlja se u priobalnim vodama ili na dubinama koje su lako dostupne u tom načinu ribolova. To znači da ćete dobiti priliku da na lakši način ostvarite odlične ulove riba za koje bi se u ostalim dijelovima godine morali znatno više pomučiti. No potrebno je znati što, gdje, kada i kako loviti. Upravo zbog toga dat ćemo vam kratki pregled svega onoga što će vam u narednim mjesecima itekako trebati.

• 

Skrovite lokacije

Ono što se generalno može reći je da će na svoje doći onaj dio ribolovaca koji preferira lov po rupama. Čeke, prikradanje i ostale tehnike bit će u drugom planu. Naime, šarag, kantar i škarpina ribe su koje će, upravo po navedenom redosljedu, svoj reproduktivni ciklus, ovisno o uvjetima u moru, obavljati od kasne zime do kraja proljeća. Pri tome će čak i one ribe poput kantara, koji ne spada u pridnene vrste, delikatni proces mrijesta obaviti na skrovitim lokacijama, i to baš u rupama i procijepima. To je ujedno i glavni razlog zbog kojeg ćemo ovoga puta isključivo govoriti vrstama koje se tijekom proljeća daju dobro loviti klasičnim ruparenjem.

Potraga za šargerama

Prvi na lovnom rpertoaru bit će šarag. Radi se o izuzetno cijenjenoj lovini koja će krajem zime intenzivnije pohoditi priobalne terene i tijekom mrijesta se uglavnom zdržavati u skrovištima na hridinastom dnu. Od ove godine ukinut je i lovostaj na ovu riblju vrstu pa u nadmudrivanje sa šarzima možete bez dosadašnjih ograničenja. Možete ga pronaći u rupama koje tvore kameni odroni, bunarima, procjepima u podmorskim zidovima i padinama pa sve do kamenitih raspuklina na pjeskovitom dnu. No šarga i nije baš tako lako nadmudriti. Tijekom godina ova je vrsta polako ali sigurno usvojila neke nove navike ponašanja. Šarag se najbolje prilagodio podvodnim ribolovcima kojih je sve više pa vrlo dobro zna koju opasnost predstavlja podvodna puška. Bez obzira što će se tijekom mrijesta šarag većinom nastojati držati svojih skrovišta ne znači da ćete imati lagan posao. Ponekad će vas šarzi doslovce izludjeti svojim nervoznim kretanjem koje vas u konačnici neće dovesti do one prave rupe – šargere. Ukolio ne znate za neku od tih lokacija ne preostje vam ništa drugo nego uzeti kratku pušku u ruke i prepustiti se pretraživanju svih potencijalnih skrovišta na morskom dnu. U svemu tome odmah možete isključiti one prostrane i naoko primamljive rupe, jer upravo na takvim mjestima nećete naći šarge. Oni će se u pravilu skrivati u neuglednim niskim procjepima koji nesmotrenom ribolovcu lako mogu promaći. Do prave rupe će vas ponekad navesti manji šarag ili fratar, a tamo možete očekivati više odraslih primjeraka. Možete ih prepoznati po velikim pocrnjelim zubima i težini koja u podvodnom ribolovu teško prelazi 1.5 kg. Uglavnom su to primjerci od 0.5 do 0.8 kg.

• 

Svjetlo u mraku

Kako šarzi za svoja skrovišta odabiru mračne rupe i procjepe upotreba podvodne lampe u mnogim slučajevima bit će neophodna. Naravno, pripazit ćete da lovinu osvjetljavate rubnim dijelom snopa svjetlosti, jer u protivnom bi se plahi šarag mogao zavući u dublji i obično nedostupan dio skrovišta. U lovu šarga po rupama najvažniji će biti pažljivi prilaz rupi. Ako to prilike dopuštaju, najbolje je to napraviti vertikalnim približavanjem tako da riba vidi samo pušku i glavu podvodnog ribolovca, a ne cijelo tijelo. Ono što je važno napomenuti je da morate posebnu pažnju posvetiti pažljivom gađanju, jer jednom ranjeni šarag zauvijek pamti koliko opasan može biti podvodni ribolovac. Vrlo često se takvi “školovani” šarzi pred progonom podvodnjaka više na zadržavaju u šargerama, već traže sigurnost na dubokim terenima nedostupnim za podvodne ribolovce. Na kraju kratke priče o šargu valja podsjetiti na minimum lovačke etike kojom bi se trebao voditi svaki puškar. Naime, iako je dosadašnji lovostaj ukinut ne znači da pronađenu šargeru treba “očistiti” do kraja. Kao prvo, još uvijek vrijedi ograničenje količine ulovljene ribe od 5 kg, pa valja na vrijeme potegnuti “ručnu kočnicu”. Uostalom, pohlepan pristup sigurno nije dobro ulaganje u budućnost, jer nakon nekog vremena u istrjebljene šargere riba više neće ulaziti.

• 

• 

Skrivena kantarišta

Prava poslastica ranog proljeća je i kantar kojeg ljubavni zov na mrijest također neće zaobići. Iako se radi se o pomalo nepravedno zapostavljenoj lovini, koja je, prvenstveno zbog svog strvinarskog načina života, s gastronomskog stajališta najmanje cijenjeni sparid, svaki podvodni ribolovac rado će ju vidjeti na strijeli svoje puške. Za razliku od šarga, kantari će tijekom reprodukcije biti znatno diskretniji. Nećete ih tako lako pronaći, jer tzv. kantarišta ima malo. Otežavajuća okolnost što se većina tih skrovitih mjesta nalazi na brakovima, a za takav lov trebate brodicu i točne koordinate na GPS-u. Iako rjeđe, mrjestilišta kantara se može naći i u obalnim vodama. Kako god bilo, takve mikrolokacije su oduvijek bile strogo čuvana tajna svakog ribolovca. Ako ste ikad bili na jednoj od njih onda vam je sasvim jasno o čemu govorim. Prizor mase velikih kantara koji se mimoilaze u rupama i procjepima nešto je što nećete tako lako zaboraviti. Obično su to masivni mužjaci čija težina može doseći i preko dva kilograma, a prepoznat ćete ih karakterističnoj plavičastoj boji s modrim prugama. Što se tiče zahtjevnosti samog lova, tu prevelike mudrosti baš i nema. Nenaviknut na život u rupama kantar djeluje nespretno i tromo. Možete mu se približiti na savim malu udaljenost što s lovačkog gledišta djeluje gotovo neprivlačno. Osim ruparenjem, gdje su znatno lakša meta, kantare u mrijestu možete loviti i čekom jer prilaze bez straha. U ostalom dijelu godine u obzir će doći i efikasna tehnika poniranjem koja vam na kantarištima neće biti potrebna. U navedenom lovu najveće poteškoće će vam stvarati zakonsko ograničenje maksimalne količine ulova. Ako uzmemo u obzir da mrijesni kantar može biti poprilično masivan, imajte na umu da vam u dozvoljenih 5 kg stane otprilike 3 do 6 primjeraka. Zaustaviti se na toj količini i nije tako lako pa mnogi u zanosu brzo zaborave na oštre zakonske odredbe.

• 

Maskirana dama

Kada se povede riječ o lovu po rupama teško je zaobići jednu od najcijenjenijih lovina – škarpinu. Prvenstveno je to zbog njezinog mesa koje je teško nadmašiv specijalitet. U lovačkom smislu ona je jedna od onih riba koje su uvjetno rečeno manje zahtjevne. Bez obzira tko što mislio o njoj, škarpinu je jako teško uočiti, jer radi se o pravoj kraljici mimikrije koja se u trenutku može prilagoditi okolišu. To je zasigurno jedan od najboljih primjera prirodne prilagodbe. Naime, troma škarpina, kojoj brzina i nije jača strana, svoj opstanak osigurava upravo preko sposobnosti prerušavanja. Tada iz zasjede napada svaki slastan zalogaj koji se većinom sastoji od sitnije ribe. Koliko je škarpinu teško pronaći dovoljno govori činjenica da se ne mogu svi povodnjaci pohvaliti dobrim ulovima ove riblje vrste. Osim oštrog oka potrebno je i višegodišnje iskustvo u prepoznavanju terena pogodnih za lov škarpine.

Upornost se isplati

• 

Iako se uspješno lovi tijekom cijele godine, mrijest koji započinje u drugoj polovici proljeća posebno je pogodno vrijeme za lov. Tada škarpine prilaze plićim dijelovima obale tako da ih se može naći i u samo nekoliko metara dubine. Nerijetko su to pravi kapitalci teški i preko dva kg. Škarpine žive pretežito na grebenastom dnu prepunom rupa i procjepa, ali nije rijetkost da ih pronađete i na pjeskovtim terenima. Kod pretraživanja morskog dna morat ćete biti posebno koncentrirani. Naime, morate doslovce zaviriti pod svaki kamen jer se poznata siluta škarpine može pojaviti kad to najmanje očekujete. Znači da je najbolji recept za lov ove poslastice upornost. Tu će najprije do izražaja doći snaga lovčeve volje, jer nije lako neprestano zaranjati naprežući oči u nadi da ćete ugledati škarpinu, i tako po nekoliko sati bez uspjeha. Kada se taj bliski susret konačno dogodi potrudite se da hitac bude smrtonosan. Takav savjet nije bez razloga, jer jedino čega se morate čuvati su oštre, ali i otrovne bodlje koje se u trenutku mogu naći u vašoj ruci. Naime, nesmotreno baratanje s ulovljenom bodljikavicom može vam svoriti dosta poteškoća koje mogu biti poprilično bolne. Ukoliko je niste na mjestu usmrtili škarpina će se žestoko koprcati otežavajući vam mogućnost da ju lako primirite. Najbolje ju primiti daleko od dohvata bodlji, za donju čeljust, i dokrajčiti nožem ili niskom.

Ugrožena vrsta

Posljednja u nizu proljetne lovine po rupama je kavala. Kao i škarpina, kavala također s mrijestom započinje krajem proljeća. Od samih početaka podvodnog ribolova među najcjenjenijim je ribljim vrstama, bez obzira radi li se o natjecateljskom ili rekreativnom lovu. Osim toga, ovaj stanovnik podmorja gracioznih pokreta i neobične elegancije zaslužuje epitet jedne od najljepših riba podmorske faune. Nažalost, slijedeći sudbinu nekih drugih vrsta i kavala je posljednjih godina promijenila svoje navike ponašanja, što je izravna posljedica njezina pretjerana izlova različitim oblicima krivolova. Nekada tipična lovina relativno plitkih terena danas je postala lovinom dubokih lovaca, a velika jata kavala ostala su samo uspomena na neka davna vremena. Slabija reprodukcija i mogućnost prilagodbe, kao i prehrambena specijalizacija učinili su kavalu vrlo ranjivom, a u nekim dijelovima Jadrana i Mediterana ova je vrsta na rubu egzistencije. Upravo zbog toga, zaštićena je dvomjesečnim lovostajem koji traje od 15. svibnja do 15 srpnja.

Kratke puške

Za lov spomenutih ribljih vrsta od opreme će najvažnija biti dobra i pouzdana podvodna puška. U obzir će doći kraće varijante, i to do 75 cm dužine. Prema vlastitim afinitetima možete se odlučiti za laštikače ili komprimirke. Obzirom da se ne radi o posebno masivnoj i snažnoj lovini prednost bi ipak trebalo dati elegantnijim puškama sa elastičnim gumama. Komprimirke bi sa svojom jačom udarnom moći sigurno nepotrebno kidale ribu, pa bi ih trebalo sačuvati za dvoboj s ugorima i murinama gdje su takve performanse poželjnije. Od dodatne opreme treba spomenuti i osti. Pri tome se misli na one prilagođene laštikačama. Dobar četverozub doći će kao naručen za lov na šarge i škarpine, a poslužit će i za kantare. Kod kantara se možete odlučiti i za 90-icu opremljenu strijelom s kojom ćete moći još uvijek efikasno loviti po rupama, ali i čekom na srednjim udaljenostima od 3 do 4 m. Za lov po brakovima treba ukalkulirati i nešto veću radnu dubinu što će utjecati na raspored i količinu olovnica. Jednako tako, dobre karbonske peraje će sigurno biti od pomoći za nešto zahtjevnije zarone. Kako proljetni lov podrazumijeva i nešto mutnije more plovak za označavanje pozicije bit će vam prava pomoć. Možete ga izraditi sami ili kupiti kao gotov proizvod. Sve u svemu, uz mali financijski izdatak spriječit ćete mogućnost da zbog jakih morskih struja i loše vidljivosti izgubite neku od izdašnih i vrijednih ribolovnih pošta. Na kraju treba spomenuti i podvodnu lampu, na koju smo se već osvrnuli, a koja je neizostavan dio opreme za lov po rupama.

•