ŠARAG, mamci i sistemi

PR / Broj 21 / Prosinac / 2009.

Zatežem! Po drilu se vidi da je opet šarag. Ovaj put nešto veći. Prelijepa riba. Okomite pruge još su istaknutije nego kod prethodna dva. Te večeri nije ulovljen više niti jedan. Mogući su i ovakvi ulovi, kada se pogodi jato, ali ciljani ribolov na ovu plahu ribu zahtijeva nešto drugačiji pristup

Piše: Duško Tošić

• 

Pogledam mobitel. Zove Bruno: -“Trebao bih crva, ako ima“. Odmah prelazi na stvar. Taj dan sam izvadio par komada jer sam planirao vikend provesti na ribolovu. Jednog mogu odvojiti. – Hajde, molim te, donesi crva na rivu, riba grize, a imam samo par gambora – moli Bruno sa druge strane. Za desetak minuta već sam bio na rivi. Bacim pogled u čuvaricu, a unutra fratar, veliki špar i dobar šarag. Šarag je malo neuobičajen gost ovdje. Saznajem da je to uhvatio u zadnjih pola sata, a da mu je maloprije spala velika podlanica.

Lovi sa novim Sportexovim štapom Exclusive trout – 3.95 m, 30 g, uparenim sa novom Shimano rolom. Predivan komplet. Sistem složen kao klasična kančanica, a na drugom štapu klizni sistem za podlanicu. Molim ga da isprobam štap. Montiram repić crva na malu Mustadovu udicu, malo“zasilikoniram“ i sve to izbacim kojih 50-tak metara od obale. Štap sam postavio skoro okomito. Rola je u tvrdo. Nije prošla ni minuta, a vrh štapa se lagano zatresao. Jedanput, pa drugi put. Bruno uzima štap u ruke i na slijedeće savijanje daje kontru. Riba je gore. Štap se savija, cijelo vrijeme treperi. Uskoro u čuvaricu ulazi još jedan šarag, nešto veći od onog prvog. – Zabaci još jednom – reče Bruno. Gađam isto mjesto. Dobro da sam zapamtio gdje sam prvi put bacio. Opet odložim štap. Dolazi Mate, gleda šarge i odmah „pljuca“ ulov. Jer što je to naspram njegovog sinoćnjeg šarga od pola kile, a možda i više. Ovakvi komentari su standardan pozdrav između njih dvojice. Mate prvi primjećuje da se vrh štapa opet trese. Priskoči štapu, daje kontru i riba je gore. Po drilu se vidi da je opet šarag. Ovaj put još malo veći. Prelijepa riba. Okomite pruge još su istaknutije nego kod prethodna dva. Te večeri nije ulovljen više niti jedan. Mogući su i ovakvi ulovi, kada se pogodi jato, ali ciljani ribolov na ovu plahu ribu zahtijeva nešto drugačiji pristup.

• 

Ciljani ribolov

Šarag ( lat. Diplodus sargus sargus L.), šarka, crnoprug, sarag, sarak, serag, imena su ove plemenite ribe iz porodice sparida. Prava postojbina ove ribe je Atlantik i Mediteran, dok ga u Jadranu susrećemo u manjem broju. Literatura kaže da ova riba naraste do 47 cm i 2.5 kg težine. Prosječna lovna težina šarga ulovljenog na udicu je 20-tak dekagrama. Tijelo šarga je jajoliko, u bokovima spljošteno, po hrbtu i bokovima je sivkasto – smeđ, a prema trbuhu bijelo – srebrnast, sa okomitim tamnim prugama , a na korijenu repa se nalazi jedna šira pruga. Peraje, rep i dio škržnog poklopca su crno obrubljeni.

Glava je jaka, sa zadebljalim usnama i isturenim jakim zubima. Zubi su kod većih primjeraka pocrnjeli od drobljenja ježeva, puževa, račića i školjaka, što mu je osnovna hrana.

• 

U prvim godinama života šargovi su mužjaci, a povećanjem svoje težine pretvaraju se u ženke, pri težini od otprilike 60 deka. Veličina im omogućava proizvodnju većeg broja jajašaca, pa šarag od kile može imati oko milijun jajašaca. U periodu mriještenja su jako osjetljivi na stres, promjenu temperature i glad, pa može doći do gubitka gonada, a time i podmlatka. Razdoblje mriještenja pada od ožujka do svibnja, pa ga u tom periodu ne treba loviti i uznemiravati, da bi se uspješno izmrijestio. Lovostaj na šarga je od 15.03-30.04.

Šarzi su društvene ribe, pa znaju formirati jata od desetak primjeraka, a u doba mrijesta i po nekoliko desetaka jedinki. Inače, stariji primjerci su češće samci. Vole kamenita dna, a naročito područja sa odronjenim kamenjem i pukotinama, u kojima se skrivaju. Takva skloništa zovu se šargere. Privržen je teritoriju, pa se ne udaljava previše od tih skloništa. Tu njihovu osobinu koriste podvodni ribolovci jer ih šarag u bijegu odvede ravno u svoje sklonište, a tu se nađe i još primjeraka ove ribe, koje tada postaju lak plijen. Savjestan ribolovac će uloviti samo najveće primjerke, koji su se već mrijestili i neće isprazniti cijelu šargeru. Danas se situacija malo promijenila, jer su u bijegu od brodskih motora i podvodnih ribolovaca, šarzi potražili skloništa u šargerama na dubljim terenima, pa se malo teže love. Nalazimo ga po čitavom Jadranu, ali nigdje u značajnijim količinama. Nešto je češći uz vanjske rubove otoka šibenskog i zadarskog arhipelaga. Zadržava se na dubinama od 2 – 20 m, ali ga se može naći sve do 100 m dubine. Šargove također nalazimo i uz velike kamenite lukobrane. Najpogodnije vrijeme za ribolov je jesen, ali ga se može loviti i ljeti, za oblačnih, kišovitih i vjetrovitih dana. Noću se bolje lovi za mjesečine.

Način ribolova

U sportskom ribolovu šarag se lovi ciljano, i to podvodnom puškom i udičarskim alatima. Šarga se ulovi i slučajno, dok lovimo drugu bijelu ribu, oradu, fratra, pica ili neku drugu ribu. Ciljano loviti šarga udičarskim alatima predstavlja pravo umijeće, koje zahtijeva pretraživanje obale, pentranje po kamenju, a ponekad čak treba i zaroniti i vidjeti gdje se šarzi kreću, a onda prihranjivati sa stučenim ježevima, školjkama, usitnjenom srdelom i raskvašenim kruhom. Osim svega ovoga, također se i vremenski uvjeti moraju poklopiti. Za mirnijeg vremena lovi se dalje od obale, a kada puše vjetar i valovi stvaraju pjenu, lovi se uz samu obalu, baš u toj pjeni. Na prvi pogled može izgledati komplicirano i zamorno, ali ulovom ove prekrasne ribe, vrati vam se sav trud.

• 

Pribor

Ovisno o terenu i načinu ribolova, prilagođava se i pribor. Smatra se da su najoprezniji i najlukaviji šarzi u lukama. Zato je za ribolov ovih „lučkih“ šaraga najpovoljnije vrijeme noć, kada prestaje buka brodskih motora i kada se sve smiri. Šarag, kao i fratar, voli kurenat, pa su mjesta sa kurentom i najbolja mjesta za ribolov. Kurenat će daleko raznijeti miris bruma i potaknuti apetit kod ribe. Brum se pravi od smrvljenih ježeva, školjaka, srdele i razmočenog kruha. Sve mora biti usitnjeno i tekuće, tako da se riba ne zasiti. Brumati se počne pola sata prije ribolova i nastavi tijekom cijelog ribolova.

• 

Finoća pribora u ribolovu ove ribe je važna, ali, još važnija stvar je da ostanete nevidljivi za ovu ribu. Za ribolov se koriste laganiji štapovi, akcije do 50 g. Dužina štapova bi trebala biti 3.5 – 4 m. Najbolji su parabolici ili polu-parabolici. Osnovni najlon za ribolov ne bi trebao biti deblji od 0.30 mm noću, a danju 0.25. Predvezi bi trebali biti fluorokarbonski (0.25-0.20), jer je šarag oprezna i nepovjerljiva riba. Udice moraju biti oštre i veličine 2 – 4. Odlična udica je TITAN- EUROSTAR 04155 No.4. Osim ovih, odlične su i Ownerice 50367 CUT CHINU No.2-4.

Zbog oštrih zuba mogu se koristiti udice sa dugim vratom ili udice sa kraćim vratom, ali, i uz često provjeravanje, najlon iznad vrata udice može biti oštećen od oštrih šargovih zuba. Zbog šargove nepovjerljivosti, udica mora biti dobro pokrivena sa ješkom. Također, u dnevnom ribolovu je važno da vas riba ne vidi, naročito u ribolovu „pod pjenu“.

Prezentacija i montaža pribora

Ribolov na dnu

• 

Za lov u lukama i na dubljim terenima, gdje su dubine desetak i više metara, može se koristiti sistem br. 1. ili br. 2 .Potrebno je nakon zabačaja štap postaviti pod što većim kutom, tako da po vrhu štapa i treperenju najlona vidimo griz šarga. Kada razdražen primamom, ugleda mamac, šarag će mu prići, zastati, provjeriti sa nekoliko ugriza i zatim u cijelosti uzeti u usta, pa krenuti. Tada se, poslije nekoliko trzaja, treba dati kontra . Izvlačiti treba brzo, da se ostatak jata ne bi uznemirio. Šarag ulovljen na udicu je jako borben. Vuče najlon čas desno, čas lijevo, kao orada se zna zaletjeti prema ribiču, vrti se u krug, a ponekad udara glavom u dno, da bi se oslobodio udice. Najlon mora stalno biti zategnut, ali, ni prejako ni prelabavo. Prilikom izvlačenja treba koristiti podmetač. Što prije treba ponovo zabaciti na mjesto gdje je uhvaćen prvi, da jato slučajno ne odluta. Zbog toga je važno da ne zaboravimo gdje smo prvi put zabacili.

Ribolov plovkom

• 

Plovkom ribu tražimo na 2 do 10-tak metara dubine. Ponekad šarzi lebde na pola dna, a tada je najbolji način ribolov sa plovkom. Ribe također treba primamiti i zadržati na mjestu ribolova stalnim brumanjem. Za ribolov plovkom koristimo bolognese štap 5-6 metara dužine ili neke druge teleskopske štapove. Koristimo plovke od pet do deset grama nosivosti. To mogu biti vagler plovci ili neki drugi klizni plovci. Za noć je dobro da imaju mogućnost montaže starlete, ako je to potrebno. Noću, u osvijetljenim lukama, starleta nije uvijek potrebna. Prezentacija mora biti što nježnija, bez pljuskanja, da riba ne pobjegne. Na osnovni najlon debljine 0.25 se stavi stoper, zatim klizni plovak. Preko sitne virble se veže predvez dužine 50-tak cm i debljine 0.20 mm. Na predvez bliže virbli stavimo nekoliko komadića sačme, tek toliko da se plovak potopi u radni položaj (sistem br.3). Sa plovkom i pažljivom prezentacijom, šarzi se mogu loviti i prije mraka. Kada šarag počne gristi, to se vidi po laganom treperenju plovka, kojeg riba malo povuče pod vodu 2-3 puta, a onda, progutavši mamac, naglo krene i to je pravi trenutak za kontru. Obično proguta mamac dosta duboko i najlon mu se nađe pod zubima, pa treba paziti na oštećenja najlona. Najlon se kod najmanjih oštećenja odmah mijenja.

Ribolov pod pjenom

Po tihom vremenu, šarag se lovi dalje od obale. Ako ima vjetra koji razbija valove o obalu i pravi pjenu, onda je pravo vrijeme za ribolov „pod pjenu“. Pošto su tada šarzi tik uz obalu, moramo paziti da nas riba ne vidi, jer tada od ribolova nema ništa. Ribolov pod pjenom je jedna od najtežih tehnika za ribolov ove ribe, ali je, isto tako i najinteresantnija. Ovdje do pravoga izražaja dolazi nadmudrivanje lovine i lovca. Idealan vjetar je zapadni i jugozapadni, a pravi trenutak za ribolov je sam početak dizanja valova i vjetra. Najbolja mjesta su tamo gdje hridi prave kanale ili udubljenja u obali, koje su prekrivene pjenom. Na tim mjestima se zadržavaju morski organizmi kojima smeta jače strujanje mora, a idealna su hrana za šarge (račići, kozice…). Ovdje se lovi sa direktašima dužine 3-4 metra, ovisno o terenu. Ribolovac mora biti sakriven tako da ga riba ne vidi. Može se koristiti i rola, što je stvar odabira ribolovca ili situacije na terenu. Najlon mora biti fluorokarbon, dužine prilagođene štapu, bez olova, samo sa udicom (plovak i olovo se ne upotrebljavaju). Brum mora biti tekući, a brumati se počinje desetak minuta prije ribolova. Brum se ne baca direktno u more, već na obalu, u zonu gdje se razbijaju valovi i prave pjenu. Valovi ga ispiru u more, a ispod pjene ga čekaju šarzi. Miris bruma privuče i drugu ribu (ušate, fratre, bugve), no šarag će se izboriti za ješku, samo ako ne vidi ribiča. Ješku ne bacamo u zonu ribolova, već ju spustimo na mjesto gdje smo bacili brum, tako da ju valovi povuku u more pod pjenu. Ako to nije moguće zbog oštrih hridi, ješka se može baciti i malo dalje od pjene, tako da ju valovi donesu u zonu ribolova. Ako riba ne prihvati mamac u prvih desetak sekundi, treba ga izvući i ponoviti postupak. Zbog plahosti, šargu ne treba dozvoliti da previše ispituje mamac, jer će u tom slučaju otkriti udicu i najlon, pa će odustati od griza.

• 

Mamci

Pretragom sadržaja crijeva, naći će se komadići ježeva, račića, školjaka i druge hrane životinjskog porijekla. Sve to šarag bez problema mrvi sa jakim zubalom. Kao najbolji mamac mu možemo ponuditi velikog crva. Bolje je da je crv manji (do metra dužine i 1 cm debljine), jer su udice u lovu šarga manje, pa je veličini udica kojom lovimo šarga to najprimjerenija veličina crva. Režemo komadiće od 2-3 cm dužine i pokrivamo sa njima cijelu udicu. Dobro ga je malo učvrstiti sa silikonom da se bolje drži, a ujedno se i udica tako bolje kamuflira. Odličan mamac su i gambori, ali ne preveliki. I kod montaže gambora se upotrebljava silikon, da bi ješka bolje stajala i da bi udica bila bolje skrivena.

• 

• 

Dagnja montirana sa silikonom također odlično lovi. Dobar mamac su i kozice, te pastele od kruha, sira i salamure od srdele (najvećeg šarga sam uhvatio na pastelu).

U nedostatku ovih mamaca, mogu se koristiti komadići lignje, sipe i srdele.

Šarag je prava poslastica. Izrazito ukusnog, bijelog mesa, uvijek je tražen. Može se kuhati na brudet ili u ribljoj juhi, ali, svakako je najbolji pečen na gradelama. Osim što je ukusan zalogaj, za šarga treba znati i da je i zlopamtilo. Kada u tijeku ribolova šarag spadne sa udice ili dođe do pucanja najlona, najbolje je potražiti drugu poziciju za ribolov, jer taj i drugi šarzi iz jata više neće gristi slijedećih petnaestak dana na tom mjestu.

Gambori

Gambori su račići koji žive u muljevitom dnu pješčanih uvala. Tražimo ih u zoni plime i oseke. Rupice su karakteristične, promjera 0.5-1 cm. Na ulazu u rupe se nalazi vjenčić od algi, koji su navukli gambori (vidi se na slikama). Lopatu zabodemo do kraja u pijesak i guramo ju naprijed-natrag. Pokreti ne smiju biti prejaki, jer se more brzo zamuti. Najprije iz rupa počnu izlaziti oblačići pijeska i mulja, a zatim i gambor. Povremeno prestanemo sa „pumpanjem“, pustimo da se mulj malo smiri i pokupimo račiće. Ne uzimajte više račića od onoga koliko možete potrošiti za ribolov. Čuvamo ih tako da u kanticu stavimo 0.5 cm morske vode, malo algi i na njih gambore. pa ih opet prekrijemo sa algama. Čuvamo ih na hladnom i tamnom mjestu.

• 

• 

• 

• 

• 

•