Varalicama na palamide

11 min read

Trollingom na palamide

PRM / Broj 7 / Siječanj / Veljača / Ožujak / 2015.

Piše: Željko Vedernjak

Dečki, brže pijte tu kavu, zakasnit ćemo na promjenu, sugerirao nam je Čedo na terasi kafića s kojega je pucao pogled na fažanski zaljev i Brijune u pozadini. Tek se danilo ali smo u daljini već mogli naslutiti komešanje galebova koji su se strmoglavo obrušavali prema površini mora. Ušli smo u brod i jedva smo stigli staviti varalice na kopču kada se Čedo proderao- topiii, već smo u jatu. Ne možeš vjerovati, našli smo se u moru koje je jednostavno proključalo! Jata inćuna prštala su na sve strane u paničnom bijegu pred grabežljivcima. Poput kiše šumilo je na sve strane dok su ušate i iglice napadale male pojedinačne kugle sitnih ribica koje su panično bježale. A onda su uletjele palamide i tek tada je nastao pravi lom. Brzinom od oko četiri milje približili smo se uspaničenom jatu i počeli raditi široki krug oko palamida koje su tukle po sići. Čim su varke došle u „zonu sumraka“, Dinov lagani Okumin Reflection se savio do drške, a rola se počela odmatati kao da je zapeo za dno. Gore je i dobra je! U prvom šusu izvukla je dobrih petnaestak metara tanke upredenice, a onda je krenula u stranu i prema dubini. Ajmo Din, brže to malo, trebamo i mi doći na red, vikali smo bacajući varalice s pramca prema jatu koje je i dalje lupalo po površini. Uz malo dotegnutiju kočnicu i kratko pumpanje štapom u big game stilu, brzo ju je uspio dobiti blizu površine. Još je par puta divljački „zašijala“ pjeneći more oko barke i onda je napokon ušla u podmetač. Šou! A promjena je tek počinjala..

Varalicama na palamide

Trolling tehnika povlačenja mamaca za brodom poznata je morskim ribolovcima od kada je ribolova na moru. Tehnika je i danas ostala ista, samo što razni prirodni mamci koji su se koristili sve više ustupaju mjesto umjetnima koji se jednostavnije primjenjuju i svima su dostupni. U današnje vrijeme su na tržištu ribolovne opreme u ponudi velike količine voblera za ribolov na moru, pa tako i oni namijenjeni za trolling. Iako su tehnika panulanja i trollinga u osnovi iste – varalica se vuče iza broda, panulati po brakovima, plićacima ili sikama nije isto kao vući voblere na pučini u potrazi za plavim pučinskim predatorima. Tu je sve brže, atraktivnije i više nabijeno adrenalinom jer se stalno mijenjaju smjerovi i brzina povlačenja, aktivno se traži riba i udarci su puno žešći i jači. Tehnike trollinga već su više puta objašnjene na stranicama ovog časopisa, a ovaj tekst bi vam trebao pomoći u izboru voblera i uputiti vas u to kako ih primijeniti u nekim posebnim situacijama kada palamide i ostale “beštije” poput jata ugojenih zimskih trupaca ili velikih lokardi ne padaju na klasične štosove. Pa što bi se od varalica trebalo naći na jednom dobro opremljenom brodu? Prvo, za palamide, koje su glavni akteri zimskog trollinga, u kutiji se obavezno trebaju naći vobleri u barem tri veličine – 7, 9, i 11 cm, a nije loše imati i nekoliko većih modela.

Ne treba se slijepo držati tzv. “morskih “modela jer su se i oni namijenjeni slatkovodnom ribolovu pokazali i više nego dobri sa samo jednom manom – konstrukcija koja je inače sasvim dostatna za slatkovodne predatore često se pokaže poprilično krhka u silovitim napadima i drilu oštrozubih palamida koje vrlo brzo unište varalice guleći im boju i drobeći meko tijelo od balze ili krhke plastike. Iskreno? Nas nije bilo briga dok god su palamide udarale na njih – dril je bitan! Dakle, u veličinama 7, 9 i 11 cm treba obavezno imati barem dva modela – tonuće ili dubokoroneće voblere za ekstremne situacije kada palamide primaju na većoj dubini i dosta daleko od barke te klasične plivajuće modele. Kada je “hora” i riba nije previše oprezna i izbezumljena je uspaničenim bjegovima sitne plave ribe, ovi potonji su se pokazali i dokazali kao top model za trolling zbog svoje “lepršavije” akcije i puno bljeskanja bokovima ispod same površine. Iako za većinu Istrijana i dalje postoje “samo” isprobani modeli poput Rapalinih Originala i Magnuma te DTD-ovih i Yo Zurijevih modela, sve više ih se okreće i drugim proizvođačima. I mi smo iskoristili svoju kolekciju provjerenih favorita i najviše smo povlačili Savage Gearove, Sakurine i Megabassove modele, a možda i najuniverzalniji nam se pokazao Kanjijev Accel Jerk kojeg smo uspješno isprobali i na brancinima. Iako za voblere koje smo koristili proizvođač ne navodi da su napravljeni za trolling, pokazali su se i više nego dobro dok god su držali veliku brzinu povlačenja, što smo provjeravali vukući ih neko vrijeme uz rub broda kako bismo snimili koliko im je brzine previše, a koliko im je taman. I odabiru boja treba posvetiti dosta pažnje. Plavo-bijele imitacije skuše ili klasični Silver modeli sa bljeskajućim folijama na bokovima i trbuhu su najuniverzalnije i s njima se uvijek počinje ribolov. Osim ove “klasike” obavezno treba imati i varke sa mat – tamnijim prijelazima boja koje se najčešće koriste kada sitne ribe nema toliko i potreban je suptilniji pristup sa manjom vibrom i ne previše bljeskanja koje u nekim slučajevima više odbije nego privuče jato palamida. Naravno da su i sve druge boje za isprobati, ali ove su dokazano efikasne. Prije puštanja varalica treba provjeriti i jesu li tvornički dobro centrirane. Kod trollinga je to izuzetno važno, a treba obratiti pažnju i na kvalitetu kopče koju koristite. Izbjegavajte vobler direktno vezati za najlon.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

S koliko varalica i koliko daleko?

Bitan je dobar raspored duljine ispuštene strune na štapovima, a ovisno o veličini broda i spretnosti (čitaj nespretnosti i neiskustva) posade treba odlučiti koliko štapova ćete odjednom koristiti za trolling. Optimalan broj pribora je dva do tri, mada ih možete vući i više ako precizno i pravilno rasporedite varalice iza broda, makar to u principu nismo prakticirali jer su ponekad i dva previše. Idealan raspored varalica iza krme je sljedeći: 70 – 50- 30 . Ovako raspoređene varke se sa dobrim manevriranjem broda vrlo rijetko zapletu. Varalice koje idu najdalje od broda treba staviti na najduži štap, dok srednji štap ide na drugi bok broda, a štap u sredini krme ima varalicu puštenu na samo tridesetak metara iz broda. Osim dobro određene razdaljine, važno je i pravilno odrediti model voblera za pojedinu udaljenost. Na najveću daljinu, dakle bočne štapove, montirajte tonuće ili dubokoroneće modele od 11 cm, a preostale varke u tom bi slučaju morale biti plivajući modeli od 7 ili 9 cm. To je samo jedna od kombinacija. Dobra se pokazala i varijanta malih plivajućih voblera na 70 m, jedan broj veći na 50 m, dok najveće stavite najbliže brodu, uvijek se možete igrati takvim kombinacijama. Isto tako, prilikom puštanja varalica u more prvo puštajte one najdalje, pa zatim one koje ćete vući bliže brodu. Navedene kombinacije naravno nisu jedine, ali su isprobane u praksi i donijele su nam mnogo riba.

Pravilan manevar i način povlačenja donosi ribu

Često se dogodi da ste sve napravili kako treba, vidi se i aktivnost riba na površini mora, povlačite varke idealnom brzinom koja vam je već donijela nekoliko riba, ali nemate niti jednog udarca na ponuđene favorite koji su do tada lovili. Tada prvo pokušajte češće mijenjati boje i veličine varalica, a ako ni to ne upali, pokušajte s promjenom načina povlačenja varalica, tj. manevriranja plovilom. Nama su se dvije varijante manevra u praksi pokazale učinkovitima. Prva je klasično prilaženje palamidama koje napadaju plavu ribu kružeći oko jata, tipična scena začinjena galebovima koji se zalijeću na površinu mora da ugrabe koju ribicu koja je ostala na površini omamljena raubovima raspoloženih palamida. Jatu riba prilazi se s boka, pokušavajući izbjeći da brodom “prerežete” jato. Brzina broda mora ostati nepromijenjena, a manevar mora navesti varalice preko jata riba. Ako ribe ne zarone, gotovo je sto posto sigurno da će uslijediti napadi na varalice. Drugi je pristup potreban u slučaju kad nađete ribe u pokretu koje se ne hrane. Pogrešno je mišljenje da ako se plava riba ne hrani, neće napasti ni varalice. Upravo suprotno, ako ih dobro prezentirate ispred plivajućeg jata, ribe će biti izazvane na napad. Manevar počinje istom shemom, samo što brodu morate dodati brzinu. Tako dolazi do pretjecanja jata, dok u isto vrijeme jedan iz ekipe na brodu mora bočne varalice otpuštati tako da otvori kočnicu role i pusti varalice na veću daljinu. Tada vozač (Čedo majstore!) radi manevar ispred jata te još ubrzava. Tako dolazi do pretjecanja jata, a varalice prolaze ispred ribe. Takav precizan manevar sigurno će rezultirati napadom na varalicu. Samo još jedan hint – ravnomjerno povlačenje često neće izazvati ribu na napad. Zato i koristimo moderne voblere koji će zadržati stabilnost i prilikom konstantnog twitchanja u velikoj brzini. Upravo nakon agresivnih i jakih twitcheva vrhom štapa smo dobivali najviše grizeva.

Upredenice i fluorocarboni

Što god pričali “stari mački” s mora, apsolutno sam uvjeren da korištenjem upredenica s dugačkim predvezima od fluorocarbona dobivamo više prednosti nad korištenjem monofila. Varalice bolje rade i reagiraju na svaki pokret štapom, čak i kada su jako udaljene od broda, riba se najčešće sama kontrira zbog toga što se upredenica ne isteže poput monofila, a i borba s ribom je direktnija te pruža veću mogućnost pravovremenog reagiranja na manevre koje riba izvodi pokušavajući se osloboditi udice. Za palamide su se i više nego dovoljno jake pokazale moderne japanske upredenice debljine 0,15 mm do 0,20 mm te predvezi od fluorocarbona debljine 0,28 do 0,35 mm u dužini od kojih 5 m te čvorom direktno navezanim za upredenicu.

Odabir pribora

Većina domaćih panulaša u Istri još dandanas lovi iz ruke, bez korištenja štapa i role. Ili nisu još prihvatili moderne tehnike ili jednostavno guštaju u direktnoj borbi s ribom i ribolovu preko ruke, što ima svojih prednosti ali i mana, pogotovo ako je čovjek sam u čamcu jer ne može istovremeno koristiti više od jedne panule. Ako vam je to gušt, nemojte se previše brinuti, uživajte u onome što vas čini sretnima. Ostatak panulaša više-manje lovi na kratke štapove i multiplikatore ili velike stacionarne role koje imaju puno veću snagu i u njih možete imati povjerenje i u drilu velikih riba. Mi smo se ipak odlučili za zlatnu sredinu i ribolov klasičnim “špinerskim” dvodijelnim štapovima dužine do 2,70 m i manjim stacionarnim rolama veličine 4000, dok je Čedo koristio svoj favoritski Prologicov šaranski teleskop dužine 3,60 m i jačine 3 lb s monofilom 0,30 namotanim na rolu sa slobodnim hodom špule. Suprotno mišljenjima, takav pribor ima dosta prednosti nad standardnim multićima i jakim štapovima za panulu. Npr., prva prednost korištenja takvog pribora je što na čamcu ne morate imati ugrađene držače u koje utaknete štap. Puno morskih ribolovaca posjeduje manje gumenjake ili plastične pasare na kojima taj zahvat i ugradnja držača nije nimalo jednostavna niti jeftina. Klasičnim štapovima vrlo brzo se rješava taj problem. Najjednostavnije rješenje je odložiti štap na rub čamca. Mala šala, ali kada imate takav štap na čamcu, uvijek ćete naći neko mjesto gdje ga možete uglaviti. Druga prednost u odnosu na kratke štapove ili ribolov iz ruke je u tome što ćemo više razmaknuti jednu panulu od druge ako ih usporedo vučemo, što pogotovo dolazi do izražaja kada koristite dugačke šaranske štapove. Jaki i kratki štapovi imaju veću prednost u borbi s velikom ribom koju možete brže, lakše i direktnije privlačiti, no s lakšim priborom puno su manje šanse da će se riba otkvačiti u drilu zbog veće amortizacije koje špinerski ili lakši šaranski štapovi pružaju, a nije niti zanemariva činjenica da je ribu lakše kontrolirati kada dođe pod brod.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

X File-Palamida

Palamida je riba iz porodice skušovki s prepoznatljivim vretenastim i kompaktnim tijelom s izduljenim konusnim čeljustima punim sitnih i vrlo oštrih zuba te dobro razvijenim perajama. Prekrasne crne šare na leđima i bokovima te srebrnasto – bijeli odbljesak na izduženom tijelu palamide otkrivaju neumornog plivača i borca. Naraste do sedamdesetak centimetara dužine i maksimum desetak kilograma težine. Prosječni ulovljeni primjerci su znatno manjih proporcija i kreću se oko kilogram do dva težine. Naći ćemo je u cijelom Jadranu, a najviše se zadržava na pučini gdje je uvijek u potrazi za jatima sitne plave ribe. Zimi prilazi bliže obali slijedeći plivarice koje dolaze u luke na istovar te putem čiste i sortiraju ribu bacajući u more nedorasle primjerke i vrste koje nisu za otkup glumeći veliku brumalicu. Palamida je timski igrač i kreće se u jatima koja mogu brojati od pet pa i do preko pedeset jedinki. Progone plijen od površine do dna mora a najčešće ćemo ih vidjeti upravo u površinskom progonu kada specifičnim „cmoktanjem“ i udarcima omamljuju sitnu ribu koju ustima kupe u silovitim naletima.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana