ARSENAL MAMACA ZA PROLJEĆE

9 min read

PR / Broj 37 / Travanj / 2011.

U današnje vrijeme sve što je imalo smisleno, a čega se možemo sjetiti, može nam poslužiti kao mamac za šarana, samo ako ga znamo pravilno iskoristiti. Od raznih mamaca animalnog porijekla, poput kukaca i ličinki, sve do umjetnih, poput komada gume ili spužve. Osobno, nekako ne volim pribjegavati korištenju šaranu neprirodnih mamaca, kao što su već spomenute spužve i razne slične stvari, pa se stoga uglavnom orijentiram na provjerene konvencionalne mamce

PIŠE: MATIJA PERVAN

Mislim da se i s konvencionalnim mamcima može eksperimentirati na razne načine, te da možda u nekim situacijama ne trebamo pribjegavati drastičnim promjenama, već samo na pravi način iskoristiti ono što imamo. Ipak, neki put nas i sami šarani natjeraju na korištenje alternativnih mamaca i metoda ribolova, što nam zapravo zadaje probleme, ali i satisfakciju ukoliko smo taj problem uspješno riješili. Da bismo uopće mogli na najbolji način iskoristiti naše mamce i uspješno riješiti određeni problem (to ustvari nije problem – problem je ako niste na ribolovu), moramo znati što nam stoji na raspolaganju, koja je osnovna namjena nekog mamca, kako se on koristi i koje su mu prednosti. Ja osobno, možda više nego inače, eksperimentiram u proljeće. Ipak se tad događaju drastične promjene u prirodi, pa neki put drastične promjene u vodi iziskuju i drastične promjene u načinu ribolova ili prezentaciji određenog mamca. Stoga, podsjetimo se nekih uspješnih mamaca za ovo doba godine…

Neke varijacije mamaca

Mamce za šarana možemo podijeliti na prirodne i umjetne. Prirodni se pak dijele na animalne i biljne mamce. Mislim da su daljnje i detaljnije podjele nevažne jer je sve bitno sadržano u ovoj šturoj podjeli.

Prirodni mamci animalnog porijekla

Tu spadaju prije svega živi mamci u koje se ubrajaju gliste, pijavice, crvi, fuji, «ver de vasi», te ostale ličinke i kukci. Crvi i gliste zasigurno se iz ove skupine najviše koriste upravo u proljetnom razdoblju, jer svojim pokretima na dnu privlače i najopreznijeg šarana, te ga svojim vrlo snažnim hranidbenim signalom tjeraju na hranjenje. Tehnike ribolova živim mamcima daju nam mogućnost prilagodbe svakoj situaciji. Osim na natjecanjima, možemo ih slobodno nabosti na udicu, a ako baš želimo, možemo i isprobati neku od tehnika stavljanja takovih mamaca na dlaku. Tu postoje razni načini, kao na primjer, onaj sa «Maggot Clipom», nizanjem šivaćom iglom na materijal D-riga, balansiranje, te dizanje crva i glista od dna korištenjem spužvica i slično. Svaki od tih načina provjereno već godinama lovi ribu. Mislim da će šaran uvijek radije izabrati prirodni mamac ukoliko mu je ponuđen, nego se okrenuti nekom umjetnom proizvodu naše mašte. Koliko god umjetni mamci realistično imitirali živi uzor, nikad neće biti učinkoviti kao original. Možda je to upravo zbog njihovog enzimskog signala ili zbog vizualnog efekta. Što god bilo, šarani ih vole i rado ih uzimaju bez obzira na godišnje doba. Samo je pitanje da li će do našeg živog mamca prije stići šaran ili neka druga vrsta ribe.

Prirodni mamci biljnog porijekla

Predvodnici ove skupine zasigurno su svima dobro poznati klasični kukuruz i kukuruz šećerac, a uz njih, tu su još i konoplja, tigrov orah, javorov orah, zob, ječam, razne grahorice, slanutak, zelena i crvena leća, te još mnogo drugo zrnje. Alternativne opcije ove skupine mogu pak biti mrkva, jagoda, krumpir, kupina i drugi slični plodovi kojih se sjetimo. Kao i u prethodnoj skupini, i ovdje se mogu izdvojiti neke sjemenke koje se najčešće upotrebljavaju u ribolovu, a koje su se već puno puta dokazale. Kukuruz nam je svima poznat kao mamac za šarana i možda je jedan od najstarijih poznatih mamaca uopće. Njegova primjena je vrlo široka. Lako se priprema, s lakoćom se koristi, a isto tako lako i lovi zainteresirane šarane i amure. Osim svoje žute boje, šarane i amure privlači svojom aromom i sastavom koji im je neodoljiv. Dovoljno ga je samo dan ili dva pustiti da lagano fermentira nakon kuhanja i već imamo odličan i prirodno atraktivan mamac u koji možemo imati puno povjerenja.

Mnogi ribiči poput mene vole uz kukuruz dodavati i neke druge sjemenke poput konoplje ili tigrovog oraha. Ta kombinacija mi se u mnogim situacijama pokazala odličnom, te mi donijela neke lijepe ulove. S njim sam dobro lovio čak i na nekim vrlo zahtjevnim vodama. Sav partikl ili određene sjemenke volim pripremiti dan ili dva prije ribolova, dajući im vremena da blago fermentiraju. Na taj način se najbolje postiže njihova prirodna atrakcija i njihov prirodni signal koji govori ribi da je hrana u blizini. Svaku sjemenku zasebno namačem i kuham, a tek nakon kuhanja ih sve zajedno pomiješam i ostavim da odstoje dan do dva. Tigrov orah i konoplju možete također koristiti kao mamac. Konoplja bi vam zbog sitnog zrnja mogla zadavati probleme kod nabadanja na dlaku, jer je za to potrebna vrlo tanka igla i vrlo tanka dlaka. S tigrovim orahom pak ne bismo trebali imati problema. Sladak je, tvrd i poprilično velik za sjemenku, tako da ga možete oblikovati po želji, te eventualno po potrebi balansirati spužvicom ili plivajućom boilom. U partiklu ga nikad ne koristim više od 10%. Postoji teorija da ukoliko se koristi u velikim količinama, šarana toliko zaokupi u hranjenju da mu jednostavno niti jedan drugi mamac više nije poželjan kao tigrov orah. Tu teoriju nikad nisam provjerio, ali sam koristio čisti tigrov orah u količini od možda 2-3 kg na hranilištu, što i ne predstavlja neku veliku količinu hrane, ukoliko se u jezeru nalazi velik broj šarana. Odlična stvar kod tigrovog oraha je što je tvrd i izlučuje slatki ferment, pa stoga može danima ostati na dlaci (čak ga možete ponovo zabaciti nakon ulovljene ribe), a šarani ga zbog tog slatkog fermenta jako vole jesti. Meni je svakako jedan od dražih mamaca i već me je u mnogim situacijama ugodno iznenadio.

Umjetni mamci

Boile je teško svrstati u bilo koju skupinu mamaca, jer u sebi sadržavaju ponešto od svake. Razlog je taj što se boila kao takva ne može naći nigdje u prirodi, već ju sami radimo od različitih komponenti. Stoga je ona umjetan mamac sastavljen od krmiva animalnog i biljnog porijekla. Kako je o njoj danas jako puno poznato, osvrnuo bih se zato na neke druge mamce koji su danas već možda pomalo zapostavljeni, a svakako vrijede. Na prvom mjestu, tu su kokice. Mali, gotovo okrugli spužvasti mamac s velikom silom uzgona, ali i brzom topivošću u vodi, dosad je bio zaslužan za tisuće ulova šarana, pogotovo u proljeće. Kokice se stavljaju direktno na udicu, jer zbog svoje brze topivosti mogu već nakon nekoliko minuta spasti s tanke dlake. Općenito su se vrlo dobre pokazale u kombinaciji s hranilicom, kad se ciljano lovi manja riba (primjer nakon poribljavanja).

Kokice su vrlo jeftin mamac kojeg se može kupiti u svakoj trgovini ribolovne opreme i vrlo su jednostavne za korištenje. To je mamac na koji svakako treba obratiti pažnju dok je voda još relativno hladna i dok se još bijela riba nije ozbiljnije pokrenula. Jer, koliko kokica privlači šarane, toliko možda još i više privlači bijelu ribu. Ovdje također treba spomenuti i umjetni kukuruz. U praksi mi se pokazalo da što je realističnije taj umjetni kukuruz napravljen, to ga šaran radije uzima. Isto tako, pazim da je umjetni kukuruz uvijek napravljen od mekane gume ili silikona. Rijetko kad sam imao poteze na tvrde i loše imitacije. Postoje čak i umjetni umaci za «dipanje» umjetnog kukuruza. Neke od najpoznatijih proizvodi «Enterprise Tackle». No ja radije umjetni kukuruz dipam u najobičnijem «Sweetcorn» (šećerac) spreju. Proces je jednostavan: otvorim vrećicu s kukuruzom, nasprejam ju i zatim s vrećicom dobro natrljam zrna. Možda kukuruz i nije upio svu aromu, ali se stvorio tanki sloj arome oko kukuruza koja se otpušta u vodi i daje signal ribi da je tu hrana. Još jedan od dobrih, a zapostavljenih mamaca je i kruh. Isto ga se, baš kao i kokicu, samo rukom lagano stisne ili nabode na udicu i spreman je za uporabu. Možete uporabiti njegov središnji mekani dio ili koricu, ovisno o tome što želite postići. Mekani dio vrlo brzo upije vodu, napuhne se u obliku oblačića i potone na dno zajedno sa sistemom. Korica pak u sebi zadržava čestice zraka i ima u vodi plivajući efekt. Ipak, taj efekt nije dugotrajan i već možda svega dvadesetak minuta kasnije korica upije vodu i potone na dno. Dobra stvar kod kruha je što ga možete «nadipati», «nasprejati» pa čak i obojiti te na taj način stvoriti malo drugačiji mamac prilagodljiv određenim situacijama. Problem kod kruha je što se ne može daleko zabaciti jer padne s udice zbog toga što stvara velik otpor zraka dok leti te što ga i sitna riba voli jesti. Zato ga je preporučljivo koristiti slično kao i kokice u vrijeme kad se love mali šarani.

Zrno umjetnog

Kada stavljate šećerac ili neki drugi mekani kukuruz na dlaku, neka zadnje zrno u nizu bude zrno umjetnog kukuruza. Na taj način spriječavat da i kod malo jačih zabaca ostala zrna spadnu s dlake.

Bitno da lovi!

Skoro sve čega se sjetimo što šaran voli jesti, može nam poslužiti kao mamac. Kad kažem “može”, to uvijek i ne znači da ćemo njime i uloviti ribu. Ono o čemu vjerojatno velika većina nas teži je pronalazak savršenog mamca koji lovi u svakoj situaciji. Iako znam da tako nešto gotovo sigurno ne postoji, sklon sam eksperimentima i pokusima. Uvijek se pokušavam držati nekog svog provjerenog mamca, barem na jednom štapu, a s drugim volim isprobavati sve druge, neki put i vrlo čudne mamce. Iako, svjestan da često neću imati ni griza na takav eksperimentalni štap, svejedno mi je to zanimljivo i velik izazov. Težnja za savršenim mamcem i izazov korištenja novih mamaca, barem meni, čine ribolov vrlo zanimljivim sportom.

Postružite površinu lovne boile

Ukoliko lovite na gotove boile dobro ih je lagano sastrugati iz vana nožićem i na taj način pospješiti ulazak vode u nju. Takav lovni mamac mnogo je atraktivniji od nesastruganog jer ga šaran lakše nađe s obzirom da lakše ispušta sve atraktante iz unutrašnjosti boile.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana