PR / Broj 16 / Srpanj / 2009.

Piše: Marko Hrenar

Bedekovčanska jezera smještena su u mjestu Bedekovčina, slobodno možemo reći u srcu Hrvatskog zagorja. Udaljena su 50-tak km od Zagreba. Jezerima gospodari Športsko-ribolovno društvo «Jezera». Jezera su nastala u periodu od 1937. do 1950. godine iskapanjem gline za potrebe ciglarske industrije. Kompleks se sastoji od pet lovnih jezera te ekološko-edukativno poučne bare i mrjestilišta. Valja napomenuti da su jezera relativno bogata podvodnom vegetacijom. Jezera su slijedeća: Prvo jezero (površine 1.40 ha, prosječne dubine 2.5m), zatim Drugo jezero (površine 1.6 ha, prosječne dubine 2.5m), jezero Granje (površine 2.6 ha, prosječne dubine 4m), Jezero kod ribičke kuće (površine 1.70 ha, prosječne dubine 4m), te Plavo jezero (3.80 ha, prosječne dubine 4m). Jezera su iznimno bogata raznolikim ribljim vrstama: šaran, amur, som, smuđ, štuka, grgeč, bass, tostolobik, linjak, deverika, žutooka, crvenperka, babuška, klen, bolen, uklija, patuljasti somić, itd. Odmah na početku bih napomenuo da se jezera redovito i obilno poribljavaju te bih isto tako pohvalio društvo koje je odlično organizirano i koje se stvarno trudi oko brige o jezerima. Ribočuvari su dobro organizirani, savjesno rade svoj posao i što je izuzetno važno vrlo su ugodni i prijateljski raspoloženi. Na jezerima se često organiziraju druženja.

Okoliš jezera je stvarno prekrasan……….mnoštvo zelenila i predivna priroda, mir, drveće koje daje mnoštvo hlada u vrućim mjesecima, uređene pozicije, postavljene kante za smeće, sve je uredno i čisto. U središtu između jezera je smještena ribička kuća u kojoj uvijek možete sjesti, odmoriti, osvježiti se hladnim pićem (pivo, rakija, gemišt, sokovi), ugodno popričati sa ljubaznim domaćinima ili pak samo pogledati preparirane ribičke trofeje.

Isto tako, valja napomenuti da je na jezerima dozvoljeno paljenje vatre, odnosno roštiljanje.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Režim i propisi

Dnevne karte se kupuju kod ribočuvara u ribičkom domu i vrijede 24 sata od izdavanja. Kontakt osoba je Zlatko Paučnik (tajnik), čiji je mobitel 098 905 78 11, a ribočuvari su Josip Korbar – 098 932 53 14, Andrej Andročec – 098 721 226 i Željko Ožvald – 091 557 12 45. Za svako od bedekovčanskih jezera vrijede različiti uvjeti ribolova, pa se najbolje pri kupovini dozvole raspitati u ribičkoj kućici Ili prije dolaska u Bedekovčinu nazvati kojeg od ribočuvara.

Ribolov i riblji fond

Kao što sam već napomenuo, jezera su stvarno bogata ribom. Prva dva jezera su najviše poribljavana amurima, te nešto manje šaranima, a poznata su po kapitalnim ulovima amura i po tome što se na njima dobro lovi smuđ (na kedera). Isto tako, zanimljivo je reći da su na drugom jezeru zabilježeni i ulovi lijepih bolena (i na kedera i na varalicu), a ukoliko ste špiner, maštu će vam zaigrati ogromni bassevi kojih ima dosta u svim jezerima. Treće po redu je jezero Granje (ulovi & pusti za šarana i amura). Jezero Granje je stvarno odličan izbor za sve ljubitelje modernog šaranolova. Bogato je kapitalnim šaranima i amurima. Ribe su izuzetno lijepe, zdrave i borbene. Najčešći ulovi su šarani od 4 do 10 kg, a često se love i veći. Rekord jezera Granje je šaran od 19.800kg (špigl). Šaran i amur na Granju dobro reagiraju na sve mamce. Na početku sezone, u proljeće, kao mamci bolje se pokazuju kukuruz (natur, školjka, češnjak i dr.), tigrov oraščić, a nešto slabije boila. Boila lagano postaje favorit što se više bliži sredina ljeta i dolaze topliji dani. Savjetujem vam (zbog velikog broja cvergla) da koristite voćne arome (banana, ananas, tutti-frutti), a izbjegavajte smrad i boile na bazi ribljeg brašna. Naravno, dobra i kvalitetna prihrana je uvijek dobro došla kao i uporaba pva materijala. Na Granju je dozvoljen ribolov samo sa uređenih ribičkih pozicija kojih ima 13. Još jednom bih pohvalio društvo i odgovorne ljude što su od jezera Granje napravili izuzetno zanimljivu i privlačnu šaransku destinaciju. Sve pohvale. A sada malo o «malom jezeru» pored ribičke kućice na kojemu najviše lovim (špinam).

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Na jezeru vrijedi režim ulovi & pusti za štuku i bassa (za basa je C&R na svim jezerima), te je dozvoljeno samo varaličarenje (lov mrtvim ili živim mamcem je zabranjen). Od svih jezera ovo je najbogatije štukom (ako izuzmemo štukire i manje štuke s Plavog jezera), a dobro je zastupljen i krupni bass. Loveći na navedenom jezeru možete očekivati ulove štuka od 2 – 5 kg, a ako imate dovoljno sreće i znanja, možda se upišete i sa kakvom mamom od 10-tak kg kojih također ima u jezeru. Od godišnjih doba za varaličarenje štuke najbolje su mi se pokazali kasna jesen i zima (prije zaleđivanja,) kad se keder skroz povuče. U proljeće i ljeti nisam imao baš nekog uspjeha pošto je jezero (kao i mnoga druga jezera) krcato raznom bijelom ribom, ali doslovce krcato. Domaći špineri kažu da dobro love i usred ljeta za najvećih vrućina i to laganim jiganjem i povlačenjem raznih žlica i silikona po dnu, no ja nisam imao uspjeha. Što se tiče jeseni i zime, moji prijatelji i ja smo najviše uspjeha imali loveći na žlice, leptire, silikon i spinerbaite. Vobleri su za sada na «malom» jezeru ostali neupisani (makar su dobili dobru minutažu). Moram reći da je na jezeru zaista neopisiv gušt špinati jer je ono puno loma, podvodne i nadvodne vegetacije te je relativno divljeg izgleda. Na kraju dolazimo do najvećeg, najdubljeg (ima dijelova dubokih i 7-8m) i meni najljepšeg jezera, a to je Plavo jezero. Plavo jezero je najbogatije bijelom ribom, konzumnim šaranima (ima i velikih), smuđem, te manjim štukama. Najzastupljeniji je ribolov plovkom, te se na jezeru često održavaju natjecanja u lovu bijele ribe. Moja preporuka na navedenom jezeru je ribolov šarana feederom, matchom, bolonjezom, a tko voli može se direktašem i štekom do mile volje izguštati na bijeloj ribi, pogotovo babuškama. Ono što je dobro na navedenom jezeru je to da je cvergl osjetno manje zastupljen nego na ostalim jezerima. To bi bilo ukratko to što se tiče ribolova i ribljeg fonda.

E da, skoro sam zaboravio spomenuti ribu po kojoj su jezera najpoznatija, a to je som. Sva jezera su bogata somom i to veeeelikima. Zabilježeni su stvarno rekordni ulovi soma na jezerima (101.25 kg, 2.67 m i 77.00 kg, 2.30 m). Som se inače slabo lovi na jezerima. Ne znam koji je razlog ali mislim da je glavni taj što nitko ciljano ne lovi tog predatora. Ono što mi se najviše sviđa kod Bedexa (kako ga ja od milja zovem) je to što se može uživati u svim vrstama ribolova, bilo da ste šaranaš, špiner ili pak zaljubljenik u plovkarenje i bijelu ribu. Uvjeren sam da će svaki ribolovac koji posjeti Bedex ostat očaran njegovom ljepotom, ribljim bogatstvom, ljubaznošću domaćina, dobrom vibrom, te da će se ponovo iznova vraćati, kao što to radim i ja. Bistro vam bilo i puštajte ribe!

O ŠRD „Jezera“

Od 1949. na prostoru Bedekovčanskih jezera djeluje Športsko-ribolovno društvo “Jezera”, koje je član Športskog-ribolovnog saveza krapinsko-zagorske županije (nositelja ribolovnog prava za cijelu županiju) i najveće je društvo u savezu. Udruga uz vrlo razvijen rekreativni, posebnu pažnju posvećuje i natjecateljskom ribolovu. Članovi društva zastupljeni su kao natjecatelji u različitim ribolovnim disciplinama, a najznačajniji rezultati postignuti su u disciplini lova ribe udicom na plovak. Kadeti su višestruki državni pobjednici, juniori su pobjednici Kupa Hrvatske, dok se seniori natječu u II ligi Zapad. Društvo redovito daje 2-3 reprezentativca u konkurenciji kadeta i juniora, a za vrhunske rezultate klub je 2005. godine proglašen najboljim športskim klubom na području krapinsko-zagorske županije u konkurenciji svih športova.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Kako doći?

Iz Zagreba je do jezera u Bedekovčini najednostavnije doći na slijedeći način: kod Zaprešića se uključite na autoput ili staru zagorsku magistralu, te se vozite do Zaboka. Dolaskom do Zaboka prelazite most rijeke Krapine, te na raskrižju skrećete desno prema centru. Vozite se ravno navedenom cestom. Malo iza regeneracije Zabok, kada prijeđete nadvožnjak, skrećete lijevo te prelazite prugu i samo pratite glavnu cestu skroz do Bedekovčine. Od Zaboka do Bedekovčine imate nekih 15-tak km. Kada dođete u Bedekovčinu do raskrižja kod benzinske pumpe nastavite se voziti glavnom cestom. Ubrzo ćete doći do skretanja udesno preko pruge na kojem je istaknuta tabla za Bedekovčanska jezera. Još par stotina metara vožnje i tu ste. Uglavnom, već od Zaboka imate na svakom koraku table za Bedekovčinu i nema šanse da ne pogodite put iz prve.

Safety bolt montaža kojom smo lovili na Bedekovčini

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva
Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana