Kako grabežljivci love(II) – bočna linija, sluh, njuh…

7 min read

PR / Broj 47 / Veljača / 2012.

Ponekad se grabežljivci oslanjaju isključivo na vid u lovu, a ponekad je vid samo jedno od osjetila u nizu koja se nadopunjuju u procesu lokacije plijena. U ovom broju pozabavit ćemo se osjetilima koja su često ispred samog vida pa im samim tim u određenim uvjetima treba dati posebnu pozornost…

tekst: Dalien. www.dalien-fishing.com
Foto: Dalien, Kristijan Pongerajter, Zdravko Šavor, No Name

Zamislite dobrog bassa kako sjedi na svom omiljenom križanju dvije grane. U jednom trenutku čuje (osjeti?!) da je nešto palo na vodu tri-četiri metra lijevo od njega i to mu privlači pažnju. Nepravilne vibracije bića u nevolji dodatno potiču njegovu znatiželju i on cijelo svoje tijelo okreće u smjeru iz kojeg one dolaze. Na dva metra udaljenosti sad već jasno vidi siluetu „umiruće ribice“ i priliku za hranjenje koja se ne propušta. U tri zamaha dolazi do plijena i guta ga široko razjapljenih čeljusti. Obzirom da je jako mekana i u ustima mu djeluje kao prava, guta ju do kraja i zadovoljno se vraća prema svom mjestu ne sluteći da istovremeno napinje strunu signalizirajući dobar griz.

Ovim primjerom sam želio dočarati kako se osjetila ribe nadopunjuju u traženju plijena. Bass je svoj plijen prvo osjetio bočnom linijom/sluhom, zatim ga fokusirao vidom i na kraju opipom/okusom ustvrdio da je pojeo pravu stvar!

Bočna ili lateralna linija

Voda je medij puno gušći od zraka pa se zvuk i vibracije puno brže i bolje prenose u odnosu na zrak. Mnogi se vodeni organizmi oslanjaju na njihovu detekciju puno više nego na vid.

Bočna linija detektira razlike u hidrostatskom tlaku. Taj organ raspoređen u liniju i sastavljen od neuroloških završetaka na ljuski ribe je fundametalan za život riba. Lateralna linija ne samo da ribi daje do znanja ukoliko se nešto miče, već je presudna pri kretanju u smanjenim uvjetima vidljivosti.

Riba kretanjem proizvodi valove koje bočna linija registrira kao referentan val. Odbijanje tog vala od ostalih predmeta u vodi bočna linija konstantno registrira slično kao sonar i šalje mozgu impulse koji na osnovu jačine i smjera odbijenih valova formira jasnu sliku okoliša. Te su riblje reakcije naravno automatske, ali je učinkovitost zapanjujuća. Lateralna linija na primjer omogućava malim ribicama da se u jatu kreću sinkronizirano kao jedna. Nevjerojatno koliko brzo sve promjene smjer i ostaju na istoj udaljenosti kada se recimo grabežljivac obruši na jato!
S aspekta varaličarenja bitno je upamtiti da razlika u pritisku koju registrira bočna linija ne uključuje samo predmete koji se miču već grabežljivci bočnom linijom mogu detektirati i „statične“ predmete koji dolaze nošeni tokom ili jednostavno lebde u vodi!
Bočna linija je često prvo osjetilo koje grabežljivcu sugerira prisutnost plijena, a u uvjetima smanjene vidljivosti je apsolutno dominantna. Ribe pomoću bočne linije doslovno „vide“ u vodi.

Sluh

Iako nemaju vanjski slušni organ ribe posjeduju unutarnje uho i mogu čuti zvukove. Obzirom da je zvuk razlika u pritisku medija (valovi) koji se u vodi jako brzo kreće i sporo gubi intenzitet, ribe mnoge zvukove istovremeno čuju uhom i osjete bočnom linijom. Sluh u riba se po nekim studijama evolucijski promatra kao specijaliziran dio lateralnog sistema te se naziva slušno-lateralno osjetilo!
Ukoliko ste se kupali u plićoj šljunčanoj brže tekućoj vodi možete uživati u skladu i harmoniji vode koja nečujno klizi preko kamenja. Međutim, ispod površine, buka kamenja koje se okreće na dnu i dodatno rezonira od tvrde podloge postaje gotovo nepodnošljiva čak i za naše neosjetljive uši. Pitanje je koliko ribe čuju ostale zvukove u takvim uvjetima.
Zvučni aspekt vjerojatno je prvi signal o prisutnosti naše varalice (dopire dalje od vida i od bočne linije) i definitivno ribama olakšava pronalaženje istih u uvjetima kada vidljivost i lateralna linija nisu dovoljni. Međutim, ne bih rekao da kuglice u varalicama ribe percipiraju kao imitaciju nekog prirodnog zvuka. Mislim da djeluju na njihovu radoznalost i provokaciju, a mogu također imati kontra učinak u ribolovu na vodama pod pritiskom. Naravno da kuglice nisu jedini zvuk koji ribe čuju na varalicama, siguran sam da čuju recimo zveckanje split ringova i udica. U jakom toku i jiganju teškim glavama smuđevi čuju visok zvuk koji proizvodi napeta struna pa ih na mjestima gdje je pritisak ribolovaca velik taj zvuk može asocirati na prisutnost ribiča.
Zvučna komponenta je posebno učinkovita kod povšinskih varalica. Dubok zvuk popera na walk-the-dog varalicama je posebno učinkovita sitna kuglica koja proizvodi visok šuplji zvuk. Najzanimljiviji mi je buzzbait, od silne buke koju on proizvodi mi se najbitniji ipak čini zvuk cviljenja krilca koje se tare s metalnim osiguračem na buzzbaitu – bassevi kao da taj zvuk ne mogu podnijeti!

Miris – okus – opip

Faktor okusa i mirisa mamca varaličari definitivno ne koriste kao primarnu karakteristiku privlačnosti grabežljivcima. Varaličarenje jednostavno nije takav način ribolova. Međutim osjetilo njuha i okusa je mnogim grabežljivcima ključno za preživljavanje i često se na njega oslanjaju više nego na bilo koje drugo osjetilo! Sve ribe imaju nozdrve kroz koje ulazi voda do olfaktivnih receptora, a mnoge imaju i dodatne receptore poput brkova i pora s donje strane čeljusti.
Razlog uzimanja mrtvih riba je u ekonomičnosti očuvanja energije i oportunističkoj prirodi riba. Za pojesti mrtvu ribu ili neki drugi hranjivi organizam jednostavno nije potrebno toliko energije kao za ulov žive ribe, a vrlo lako ih se detektira osjetilom njuha. Da stvar bude „gora“, upravo najkrupniji primjerci riba naginju strvinarstvu kao najjednostavijem načinu prehrane.
Ponekad je soma nemoguće uloviti na varalicu iako ih na određenoj lokaciji ima „ko drva“. Ubacite li međutim na isto mjesto snop glista… Krupan smuđ u jezeru je također primarno strvinar i težak za uhvatiti na varalicu. Ribolov mrtvim masnim morskim ribama se pokazao kao najučinkovita metoda ribolova krupnijih engleskih štuka. Neću niti spominjati klenove, grgeče i ostale javno deklarirane svejede….

Mi varaličari jednostavno lovimo ribe koje love druge ribe (ili vodena bića) i u tu smo ruku donekle hendikepirani naspram ribolova prirodnim mamcima koji svoju privlačnost temelje na mirisu i kemijskim promjenama koje oni proizvode u vodi. U pojedinim situacijama možemo si pomoći dodavanjem mirisa kako riba ne bi pustila mamac koji je već uzela u usta ili ga promatra iz velike blizine. Okus i opip nam mogu pomoći jer grabežljivci ponekad uzimaju varalicu u usta kako bi se opipom i okusom uvjerile da li je naša varalica hrana (nemaju ruke).
Ponekad mi se ipak čini da grabežljivci ignoriraju impulse osjetila opipa, tj. ne reagiraju dovoljno brzo. Gledao sam štuke kako grabe tvrdi jerkbait i bez razmišljanja ga nose u ustima kao pravu ribu, a u ribolovu tvrdim površincima jednostavno morate pričekati prije kontre da riba krene s mamcem u ustima ili ćete promašivati grizeve!

Sedmo čulo?

Riblji mjehur nije osjetilni organ već služi ribama za regulaciju plovnosti. Međutim, svojim svojstvima on djeluje kao pojačalo ribljim slušnim i lateralnim receptorima. Pomoću njega ribe bolje registriraju zvukove i vibracije ali i promjene u atmosferskom pritisku i ostale pojave koje utječu na aktivnost riba. Iako je vjerojatno povezano s utjecajem na gravitaciju zemlje (plima-oseka) još uvijek nije potpuno jasno kako ribe recimo registriraju mjesečeve mijene, izlazak i
zalazak mjeseca po danu? Kako osjete dolazak visoke vode, potresa i sl.?

Sve aspekte ribljih osjetila nama je teško percipirati obzirom da ribe žive u vodi – mediju u kojem se svjetlost, zvuk, mirisi i vibracije šire potpuno drugačije nego u našem zračnom mediju! Osjetila grabežljivaca moraju biti osjetljiva i precizna kako bi u svojoj okolini detektirali i uhvatili plijen. Ona to i jesu te svojom superiornošću u odnosu na plijen od početka evolucije drže grabežljivce na vrhu hranidbenog lanca! Nemojte ih podcjenjivati prenapadnim izgledom ili akcijom vaših umjetnih mamaca.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana