PR / Broj 26 / Svibanj / 2010.

Hruštem treba loviti tako da se oponaša situacija kad hrušt padne tijekom leta u vodu, ili padne sa drveća nadvijenog nad vodom, te slobodno nošen strujom nizvodno pluta površinom vode, pokušavajući ponovo poletjeti…

Piše: Marko Klarić

Hruštevi su kukci iz porodice kornjaša, čiji je životni ciklus vrlo zanimljiv, razvoj ličinke (crva) u zemlji traje tri godine, a četvrtu godinu iz zemlje izlazi odrasli hrušt, i to krajem travnja i u prvoj polovici svibnja. Odrasle jedinke se nakon izlaska nekoliko dana hrane lišćem raznog drveća i u tom periodu dosežu spolnu zrelost, pare se, te nakon toga ženke polažu polovicu jaja u zemlju. Ženke se zatim ponovo odlaze hraniti i konačno polože preostala jaja i ugibaju. Hrušteva je nekad u našim krajevima bilo samo svake četiri godine, dok ih u zadnjem desetljeću ima svake godine u malom broju, a svake četvrte ih ima u ogromnim količinama, tome pridonose sve nestabilnije klimatske promjene koje su uzrokovale dosta promjena kod mnogih životinja, a u ovom slučaju to ide u korist nama ribolovcima, jer možemo skoro svako proljeće koristiti ovaj iznimni mamac.

Kad hruštevi polete

Ribama je vjerujem vrlo drag ovaj period u godini, kad hruštevi izlaze iz zemlje i lete okolo. Kako i nisu baš neki letači, dosta ih padne u vodu, a kad padnu (padaju gotovo uvijek na leđa), jako teško im je ponovo poletjeti, te tako postaju vrlo lak plijen ribama. Ta njihova „borba“ na površini u pokušaju da ponovo polete šalje ribi dodatne vibracije, pa ih one još lakše lociraju. Hruštevi su vrlo su plovni te ostaju dugo na površini vode, gdje ih najprije dočekuju klenovi, a osim njih ovaj vrlo bogati proteinski dodatak neće odbiti ni jezovi, boleni, šarani, a čak se i ribe dna, poput mrene, dižu na površinu kako bi se osladile ovim rijetkim desertom. Ribe znaju da ovaj period leta hrušteva ne traje dugo i zato sad pohlepno nasrću na svaki primjerak koji padne u vodu u njihovoj blizini, zbog čega je i nama ribolovcima moguće uživati u bogatim ulovima klena, kakve je teško ostvariti u ostalom dijelu godine.

Kod nas u Podravini hruštevima se lovi oduvijek i ova tehnika je i meni vrlo draga od malih nogu, prvenstveno zato jer se sve odvija na površini i lovi se na viđeno, te se uvijek mogu očekivati kapitalni primjerci i klenova i jezova, koje je inače vrlo teško prevariti na varalice ili na ostale prirodne mamce.

Kako i gdje skupiti (uloviti) hrušteve?

Ova godina je ona četvrta u hruštevom ciklusu i ima ih stvarno dosta, najlakše ih je skupiti navečer, kad se skupljaju oko jačih izvora svjetlosti (javne rasvjete, npr.), a zbog svojih ne baš vrhunskih letačkih sposobnosti u velikom broju padaju na tlo, kad ih možete pokupiti i pospremiti u veće posude sa rupicama za zrak, a u kutije stavite lišće sa bilo kojeg drveta..

Osim ovog načina, možete ih naći i u voćnjacima, prvenstveno na mlađim voćkama šljive, trešnje, ili oraha. Ja ih stavljam u manje kartonske kutije iz kojih si u ribolovu izvadim 10-tak komada u manje kutijice (od crvi npr.) koje nosim u prsluku sa varalicama, zato jer na vodi često kombiniram lov hruštevima i lov varalicama.

Gdje loviti hruštevima?

Kako nam je ciljana lovina klen, birajte tekućice gdje znate da ima klenova, a njihova veličina je nevažna, može se loviti i na malim potočićima metar širine i pedalj dubine, a još bolje na velikim rijekama, poput Drave i Save. Sa hruštem je moguće loviti klena i na stajaćicama, ali sa dosta manjim uspjehom, jer su jezerski klenovi (pogotovo oni veći) puno oprezniji, te činjenica da hrušt stoji u mjestu (za razliku od tekućica), daje im dovoljno vremena da skuže prijevaru u pogledu najlona i udice, stoga su na jezerima obvezni što tanji fluorokarbonski najloni i male tamne udice.

Na rijekama klenovi vole boraviti uz špornjeve, podlokane obale, obale utvrđene krupnim kamenom i na mjestima gdje je drveće nadvijeno nad vodom, gdje čekaju da padne koji hrušt.

Na jezerima pak najviše vole mjesta sa dubinom neposredno uz obalu i također sa drvećem nadvijenim nad vodu.

Tehnika lova i sistemi

Hruštem treba loviti tako da se oponaša situacija kad hrušt padne tijekom leta u vodu, ili padne sa drveća iznad vode, te slobodno, nošen strujom, nizvodno pluta površinom vode i pokušava ponovno poletjeti. Takvu prezentaciju najlakše je postići tako da je hrušt montiran na laganu manju udicu (veličine 6-10), vezanu na osnovni najlon, ne deblji od 0.25 mm.

Tako montiran hrušt zbog svoje solidne mase (za jednog kukca) može se zabaciti dovoljno daleko (10-tak metara), a dalje se samo otklopi preklop role i pusti da struja vode nosi hrušta nizvodno. Ova tehnika je ista kao i lov suhim muhama mušičarcem, s tom razlikom da možemo loviti klasičnim štapovima i rolama. Hrušta je najbolje montirati tako da mu se udicom probode zadak pri samom kraju (kao na slici), jer ga tako ne ozljeđujemo i može dosta dugo izdržati. Kad ga namontirate na udicu, prvo ga smočite u vodu kako biste mu navlažili krila da vam kod zabaca ne bi ostao letjeti u zraku. Kad vidite da hrušt više ne miče nogama kad ste ga zabacili, potrebno je staviti novog, jer upravo te njegove sitne vibracije po površini vode privuku ribu. Osim ove najjednostavnije tehnike gdje samo pratite hrušta kako ide nizvodno nošen strujom, možete ga povremeno cimnuti, kako bi poskočio po površini i lagano plopnuo poput popera. Ova tehnika je učinkovita i na jezerima gdje više isprovocira klena na napad jer nema vremena za proučavanje plijena i teže će skužiti našu prijevaru. Nekad je dobro baciti par hrušteva da ih nosi struja, kako bismo vidjeli da li uopće ima klenova i kako klenovi ne bi bili sumnjičavi, kad vidite da je „nešto pokupilo“ hrušta sa površine, zabacite onaj svoj sa udicom. Ne morate se bojati da ćete ovim „prihranjivanjem“ prehraniti klenove jer su oni vrlo pohlepni, te čak i oni manji mogu pojesti par hrušteva.

Sam griz je vrlo lako uočiti, pogotovo griz manjih primjeraka klena koji se doslovno bace na hrušta, dok griz onih velikih primjeraka može biti od eksplozivnog napada do laganog približavanja hruštu i usisavanja, zato treba biti vrlo koncentriran i obvezno kontrirati sa zadrškom. Naime, ne kontrira se kad vidite griz, već onda kad ga osjetite na štapu, a svima koji počinju sa ovim ribolovom na početku se vrlo teško suzdržati. Ja volim kombinirati lov hrušteva sa lovom na varalice, pa stavim kutijicu sa hruštevima u prsluk, zajedno sa par metara dugim predvezima od fluorokarbona 0.20 mm, na čijem je jednom kraju udica br. 6 ili 8, a na drugom omča, koju mogu staviti na kopču, te tako brzo mijenjati varalice i loviti špagom bolene Kad dođem na dobro mjesto za klena, samo na kopču stavim predvez i montiram hrušta.

A osim ovog načina (ako nemam predveza i udica), jednostavno skinem trokuku sa nekog malog voblera, nađem hrušta negdje uz vodu i tako se na brzinu prilagodim situaciji na vodi. Klenovi su po prirodi vrlo plašljivi, obali prilazite vrlo oprezno i ne silazite do same vode, jer se klenovi često zadržavaju uz samu obalu. Zabacujte u čučećem ili pognutom stavu, kako vas ne bi vidjeli i preplašeni pobjegli, a pomaže i nošenje neupadljive (kamuflažne, maskirne) odjeće, kako biste bili manje uočljiviji.

Pribor za lov hruštevima

Najčešća lovina kod lova hruštevima su klenovi od 300 – 750 gr, pa prilagodite i pribor veličini riba. Ja sam ih lovio i bolognesima i matchevima (radi lakšeg i daljeg izbačaja), ali sa njima je problem na zakrčenijim mjestima. Sad koristim špinerske štapove 2.4 – 2.75 m, težine bacanja do 40 gr. Možete koristiti i ostale štapove, teleskope i sl., do 3 m i što manje težine bacanja. Role bi trebale biti veličine 2 – 3000 (po Shimanu), na kojima imajte namotani najlon 0.18 -0.25mm, nikako ne tonući. Kako biste povećali broj grizeva, pogotovo na bistrim vodama usred dana, možete koristiti fluorokarbonske najlone ili barem predveze dužine 1m i duže, koje spajate direktno za najlon bez vrtilice. Za ovaj ribolov koristim udice većeg luka od tanje žice i obvezno crne boje (nikako ne bijele ili zlatne), veličine od 6 – 10. Ako znate da su klenovi na daljini na koju ne možete dobaciti hrušta, pokušajte koristiti waser kugle ili bombarde, koje dobro služe za zabacivanje laganih muha i strimera, a poslužit će i za bacanje hrušteva. Pošto je klen dosta sumnjičav, stavite dosta dugačak predvez (1.5m), kako bi hrušt bio što dalje od waser kugle.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana