Ribolov mrene feederom

PR / Broj 26 / Svibanj / 2010.

Nisam dugo čekao. Tanki quiver tip karbonski vrh je uskoro počeo podrhtavati, a nakon sekundu se savio i da nisam držao štap u ruci vjerojatno bi izletio iz čamca.

Piše: Ivo Begović

• 

Svibanj je oduvjek bio mjesec velikih mrena. Nakon mrijesta pokušavaju nadoknaditi izgubljenu energiju intenzivnim hranjenjem. Možete ih loviti na plovak, kotrljanjem, čekanjem na dnu ili hranilicom kao što smo to mi radili tek par dana prije izlaska ovog broja. Naime Vlado ih je pronašao kako leže ispod školjeva dok se spuštao čamcem nizvodno od Petrinje. Ovaj teren karakterističan je po tome što Kupa „kopa“ jarak uz obje obale dok se po sredini rijeke nalaze velike sedrene ploče. Iza tih kamenih gromada obično je pješčani sprud koji se blago spušta prema dubini. Baš ti pješčani prelazi ovih su dana puni velikih mrena. Više je razloga zubog kojih su se tamo okupile. Prvi je svakako razdoblje mrijesta kedera kad uz pješčane plitke obale sve vrvi od mrijesta kedera. Mrene se tada noću pretvaraju u prave grabežljivce usisavajući cijele kedere koje sa lakoćom love. Ovaj teren je poznat po običlnom mrijestu i siguran sam da to čekaju. Mrijest kedera ove godine kasni zbog duge zime, ali njegov početak će biti ovih dana. Kad počne iste ove mrene će se noću približiti obali i moći će ih se loviti na voblere. Drugi razlog je kopanje šljunka nekoliko stotina metara iznad mjesta gdje su se mrene grupirale. Naime Strojn koji kopa šljunak preokreće cijelo dno, a voda odnosi sav životinjski svijet koji u njemu živi. A to je za mrene prava gozba. Zbog tog razloga ovih dana mrene najbolje grizu u radno vrijeme od 9 do 16 sati.

• 

Hranilica otvorenih krajeva

Hranilica za hranu se u ovom ribolovu također može koristiti osobito za vrijeme nešto više i zamućene vode. U uvijetima bistre vode bolje je za prihranu koristiti samo crve jer se na njih češće „navuče“ krupnija riba. Naime primijetio sam da se pri hranjenju sa hranom mnogo češće dešava da na mjesto ribolova uz mrene dođe i vrlo mnogo sitne ribe. No ako se ipak odlučite za ovakav pristup najbolje se pokazalo korištenje grubo granuliranih hrana na bazi sira, konoplje, te krvnog i ribljeg brašna.

• 

Hranilica i problemi

• 

Plan nam je bio usidriti se iznad spruda na kojem mrene borave i iz čamca im na nizvodno zabaciti hranilicu punu crvi. Na predvez dug oko trideset centimetara stavio sam široku snažnu udicu veličine osam i napunio je crvima. Velika Korum hranilica za crve na svom donjem dijelu ima olovo teško 90 grama, nadao sam se da će mi to biti dovoljno da zadrži hranilicu na mjestu ribolova. Napunio sam hranilicu sa crvima i uskoro shvatio da je sve to prelagano. Kupa je na tom dijelu ipak prebrza i hranilica mi se bez prestanka pomicala po dnu. Problem sam riješio dodavši iznad hranilice olovo od 60 grama. To je bilo dovoljno! Hranilica je lijepo legla tamo gdje sam je zabacio. Osnovno je bilo zadržati je na kosini spruda koji je počinjao odmah iza velike sedre. Naime sve mrene su se držale baš na tom prijelazu. Prvih par zabaca prošlo je bez griza, no nismo paničarili. Uvijek je potrebno neko vrijeme da se riba navikne na novi izvor hrane. U sljedećem mi se zabacu hranilica u zraku okrenula oko predveza i još u letu sam shvatio da se sve spetljalo. Kad sam je namotao shvatio sam da je već prazna. Naime struja je toliko jaka da sa lakoćom „ispere“ crve iz hranilice. Možda je to razlog zbog kojeg nam ne grizu. Crvi jednostavno „izlete“ iz hranilice i mrene se spuste za njima umjesto da polako „kapaju“ pokazujući mreni put do mamca. Trebalo bi nekako usporiti izlaženje crvi iz hranilice. Da sam imao izolir traku omotao bih hranilicu njome i tako zatvorio većinu rupica ostavljajući ih tek par za izlazak crvi. No ovako sam se morao snaći. Imao sam sa sobom jednu kilu Fondo formaggio talijanske ljepljive hrane na bazi sira. Zamiješaio sam je i utisnuo u dno hranilice zatvarajući hranom rupice na njenom dnu. Na taj način sam sigurno usporio izlazak crvi. A hoće li mi to donijeti i griz?

Nisam dugo čekao. Tanki quiver tip karbonski vrh je uskoro počeo podrhtavati, a nakon sekundu se savio i da nisam držao štap u ruci vjerojatno bi izletio iz čamca. Sama se kontrirala! Mrena je sigurno najbolji borac naših voda. Riba od dvije kile je u stanju toliko vući da pomislite da ima preko pet. No zbog toga je i lovimo. Ukratko kad sam uspio pronaći sistem sve ostalo je bilo čisto uživanje u ribolovu.

• 

Kotrljanje

Ukoliko nemate velike hranilice ili ribolov čekanjem nije vaš stil u ovo doba se mrene odlično love i kotrljanjem na glistu. Najbolje je loviti velikom udicom broj 1 ili 1/0 nešto dužeg vrata. Sistem se radi od kliznog olova težine 20 do 60 grama (ovisno o toku), a ispod njega se veže vrtilica sa predvezom dugim dvadesetak centimetara. Kotrlja se tako da zabacite poprijeko na tok i kintrolirano puštate da vam tok vode kotrlja olovo nizvodno. U tom kotrljanju mrena posiše glistu, a njen se griz osjeti. Kako? Ne brinite znat ćete kad se to desi. Za kotrljanje je najbolje koristiti osjetljiv vatraličarski štap koji vam neće umarati ruku jer ga cijelo vrijeme držite u ruci aktivno pretražujući dno. Najbolje vrijeme za kotrljanje je od sumraka do zore – znači noću no i danju se može uloviti pokoja riba. I za kraj samo da kažem da je najbolji mamac za ovakav način ribolova velika kišna glista, a na udicu treba navesti samo jednu.

• 

Feeder, rola i ostale sitnice

Ja sam iz čamca lovio svojim Shakespeare Peter vandervilk Competition feederom štapom dugim 3.9 m progresivne akcije. Taj se štap više ne proizvodi no bilo koji „heavy“ feeder štap će poslužiti u ovom ribolovu. A ako ga nemate tešku hranilicu možete baciti i sa karp štapom. Fina detekcija griza koju pružaju osjetljivi quiver tip vrhovi u ovako brzoj vodi ionako ne znači mnogo. Naime kad mrena pronađe udicu prepunu crvi i usiše ju obično ju zategne težina hranilice i olova pa u trenutku kad vi vidite griz mrena je već dobro zakvačena i svom snagpom juri pokušavajući se osloboditi. Ja sam lovio sa shimano rolom sa slobodnim hodom i najlonom debljine 0.30 mm, dok sam predvez vezao od fluorocarbona Sasame debljine 0.25 mm. Vjerojatno bi još bolje lovio da sam pokušao loviti sa predvezom od meke upredenice poput nekog mekog šaranskog predveza (npr. Kryston Silkworm) jer mrena zbog položaja usta mamac ionako ne vidi u trenutku kad ga iusiše ali ga ispituje svojim mesnatim brkovima.

• 

Nakon što smo ulovili par lijepih mrena, odlučio sam hranilicu za crve zamijeniti onom za hranu. U veliku hranilicu sam stisnuo mnogo hrane na bazi sira koju sam zamiješao da bi malo usporio izlazak crvi iz hranilice. Ova promhjena mi je donijela mnogo više grizova ali malih riba. Naime na hranu su se u svega par zabaca navukli mali nosaći, dvoprugaste uklije i male mrene. Dok su one velike koje su nam grizle na crve jednostavno nestale. Ponovna promjena i vraćanje na hranilicu za crve donijelo mi je rezultat nakon skoro sata ribolova. Naime toliko je trebalo da se velike mrene vrate na mjesto ribolova i počnu primati. Evo nadam se da ćete i viu pronaći „svoj“ sprud na Kupi, Savi ili Dravi. Pokušajte loviti ovim načinom i uživajte u ribolovu.

• 

Hranilica zatvorenih krajeva

Hranilica koju sam koristio u ribolovu na kupi je najveća hranilica za crve koju sam uspio pronaći. Samo olovo ispod nje teško je 90 grama, no to nije bilo dovoljno da bi se držala u brzom toku. Zbog toga sam ispred nje klizno montirao olovo pod 60 grama koje je cijeli sistem držalo na dnu. Punjenje hranilice je jednostavno ali ponekad se treba malo prilagoditi situaciji.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Dođite na Kupu

Ako želite loviti na terenima koje vidite na slikama i uživati u prekrasnoj rijeci Kupi prilaz je jednostavan. Sa ceste Zagreb Sisak skrenite prema Petrinji, u selu Brest nepostredno prije mosta skrenite lijevo i makadamskim putem vozite uz Kupu sve dok se cesta ne spusti do same rijeke. Već ovdje počinju odlični tereni. Prilaz autom je jednostavan, a ima i dosta mjesta za cijelu obitelj i roštilj. Samo vas milim da nakon ribolova i druženja mjesto ostavite čistim kakvim ste ga i našli.

•