Počinju jesenske radosti

PR / Broj 43 / Listopad / 2011.

Početak sezone štukolova donosi mnoge radosti ali i probleme zbog još uvijek bujne vegetacije…

Piše: Mladen Pavlović

• 

Krajem ljeta, kad vrućine počinju popuštati, voda se počinje hladiti i sav riblji svijet osjeća dolazak hladnijeg doba. Nakon smanjenog (ljetnog) intenziteta hranjenja, ribe se opet počinju pojačano hraniti ne bi li se pripremile za nadolazeću zimu. Ova „pojava“ događa se obično krajem kolovoza ili u rujnu, no to ovisi o godini pa se tako taj početak ribolova pomaknuo u listopad. U ovo se vrijeme dobro love sve riblje vrste, ali mene uhvati neka „štučja groznica“ i posvećujem se samo štuki…

• 

• 

Problematika rano-jesenskog štukolova

Kako najčešće lovim na Kupi, o njoj ću i pisati. Kupa je zadnjih 5-6 godina poprilično obrasla travom, naročito u kolovozu kad vegetacija doseže svoj maksimum. Naravno da ta silna vegetacija odgovara štuki kao i većini ostalih ribljih vrsta. Uslijed „pojačane“ vegetacije i konstantnog poribljavanja sa mlađi štuke, ona se lijepo počela oporavljati u Kupi. Sve bi bilo idilično da ta silna „travurina“ krajem ljeta ne mora i odumrijeti. U biti, za riblji svijet to i nema nekog pretjeranog značenja, ali za nas ribolovce ima itekako. Jednom kad trava počne odumirati, vlati se dižu na površinu, vodena struja (+ vjetar) ih nosi i skuplja u sve veće i veće busene (bale) pa se često može vidjeti kako cijeli „otok“ veličine polovice nogometnog igrališta pluta Kupom. Ne moram ni pričati kakve to posljedice ima za sam ribolov… Doduše, prije i poslije takvog „plutajućeg“ otoka voda je čista pa i nije neki problem izvaditi štapove i pričekati par minuta da otok prođe. Puno gora situacija je kad trava površinom pliva raspršeno i podsjeća na „juhu s rezancima“. Tada je ribolov prava noćna mora. U toj se situaciji ne može stvarno ništa napraviti, osim da promijenite mjesto ribolova. Kako mi trava godinama stvara probleme, već sam razvio tehniku kako odrediti gdje će trenutno nositi travu, a gdje neće. Ovisno o položaju mjesta, smjeru vjetra i vodenoj struji na nekom određenom mjestu, vrlo lako možete zaključiti koje je mjesto trenutno „oslobođeno“ od trave. Logično je ako vam vjetar puše u leđa (gledano prema vodi) da će travu nositi pod drugu obalu, a vi nesmetano možete zabaciti raubove. Ako pak vjetra nema ili je vodostaj povišen pa vjetar nema prevelikog utjecaja, dobro je potražiti kakve mirnjake ili uvale koji nisu direktno izloženi struji, a ako nešto trave i pluta površinom, zbog slabe struje neće nam stvarati probleme. Kad smo donekle izbjegli travu koja pluta površinom, ne treba smetnuti s uma ni travu kojom je još uvijek gusto obrašteno dno. Ovisno o dubini vode i vrsti trave, prostor „slobodne“ vode za postavljanje kedera varira od nekoliko centimetara do 1-2 metra. U taj prostor bez trave treba kvalitetno postaviti kedera da svojim radom privuče štuku iz trave i „nagovori“ ju na napad. A istovremeno kederu treba uskratiti mogućnost zavlačenja u travu. Ponekad to zna biti prava noćna mora. Ali, kako mi ribiči za sve pronađemo rješenje, tako i za ovu situaciju postoji nekoliko rješenja. Osobno koristim tri vrste sistema, od kojih je svaki namijenjen za određenu situaciju na vodi.

• 

• 

Sistem prvi

Prvi sistem je „usidrena balerina“. Reklo bi se da je to klasika u štukolovu na rijeci. Sistem je stvarno klasika i njega najviše koristim. On je pogodan za malo dublja mjesta gdje između trave i površine ima dosta prostora za postavljanje kedera. Postoje dvije stvari na koje treba paziti kod ovog sistema da biste ostvarili ulov u ovom periodu. Prva stvar je dovoljna udaljenost kedera od dna. To je najbolje regulirati na samom mjestu ribolova. Neka okvirna udaljenost od kedera do olova koje ga sidri trebala bi biti od 1 do 1.5 metra, ovisno o visini trave na dnu. Ako primijetite da keder ne „radi“, potrebno je produžiti najlon između trostrane vrtilice i olova barem za 20-30 cm i tako dok ne dobijete konstantan rad kedera, što znači da je keder na čistom iznad trave i dobro uočljiv za štuku. Druga stvar na koju treba paziti je težina cijelog sistema. Štuka u ovom periodu zna biti dosta osjetljiva i ako osjeti i najmanji otpor bez razmišljanja će ispljunuti kedera. Iz tog razloga sistem mora biti što lakši. Plovak nosivosti 20-tak grama i olovo 25-30 grama će biti sasvim dovoljni. Pogotovo ako koristite manje kedere koji su sad i preporučljivi zbog bolje realizacije grizeva. Naime, često se dogodi da štuka napadne kedera, ponese ga metar-dva, a na tom putu olovo zapne u travu na dnu, štuka osjeti otpor i „pljune“ kedera. A mi ostanemo s upitnikom iznad glave i pitamo se što se dogodilo. Zato treba koristiti lagane sisteme, „mini“ kedere i ne puštati štuki da previše nosi kedera. Metar do dva je sasvim dovoljno i ako je „normalna“ štuka u pitanju, vjerojatnost za uspješnu kontru je velika.

• 

• 

Sistem drugi

Drugi sistem je površinski. Namijenjen je ribolovu na samoj površini na najplićim mjestima gdje je prostor čiste vode (između trave i površine) od par centimetara do pola metra. Njega koristim tamo gdje ni jedan drugi sistem ne prolazi. On je također složen tako da ga štuka što manje osjeti. Plovak je nosivosti dvadesetak grama, olovce koje drži balans kederu je 10 grama, a olovo kojim se cijeli sistem sidri na dnu može biti i malo teže jer je prohodno (najlon slobodno klizi kroz njega) pa i nema nekog utjecaja. Naravno, ne treba pretjerivati, 20-30 grama teško olovo će biti sasvim dovoljno. Sistem nije pogodan za daleka bacanja. Za to nije ni predviđen. Primarna namjena mu je u priobalnom području uz pojaseve trave ili u rupama u travi. Na njemu je također dobro koristiti manje kedere koje štuka guta odmah u napadu pa ni s kontrom ne treba oklijevati. Ako niste kraj štapa a štuka krene povlačiti sistem kroz travu, velika je vjerojatnost da će osjetiti otpor i pustiti kedera. Još bih napomenuo da na ovom sistemu treba izbjegavati korištenje babuške za mamac jer se ona stalno pokušava dokopati dna i trave, a to joj često i uspije. Klen, crvenoočka i uklija su najbolji mamci za ovaj sistem. Neumorno „rade“ na udici a drže se površine.

• 

• 

Sistem treći

Treći sistem je obična balerina. Ovaj sistem najčešće koristim u kombinaciji s dva prethodna sistema i to najčešće kad sam u ribolovu sam pa s tri pribora ne mogu pokriti sva zanimljiva mjesta. Tada dva pribora zabacim sa sistemima koji su usidreni, a na trećem montiram balerinu i puštanjem niz struju aktivno pretražujem ostatak zanimljivih mikro-lokacija. Balerina je najlakši i najjednostavniji sistem. Plovak nosivosti 10-20 grama i olovo od pola nosivosti plovka u potpunosti će zadovoljiti sve potrebe. Kao i na dva prethodna sistema preporučam korištenje manjih kedera za mamac. Razlozi su isti kao i na prethodnim sistemima – mali keder je odmah u ustima štuke pa nije potrebno dugo čekati s kontrom kao kod većih kedera. A i postotak realiziranih grizeva raste što su kederi manji.

• 

Što se tiče odabira udice za ovakav ribolov, na balerini i usidrenoj balerini koristim trokuke udice veličine broj 2, a na površinskom sistemu jednokuke veličine 2/0 – 3/0. Svaka udica ima svoje prednosti i mane. Prednost trokuke je bolji postotak realizacije, a mana je jače petljanje u travu. Kod jednokuke je obrnuto, petljanje smanjeno na minimum, ali je realizacija lošija. Tako da tu ne mogu nešto fiksno preporučiti, već ostavljam kao stvar osobnog odabira. Za kedera su mi se u ovom periodu najbolji pokazali klenovi i crvenoočke dužine do 10 cm i babuškice 7-8 cm. Kao top vrijeme ribolova u ovom periodu odabrao bih kasno poslijepodne pa sve do mrklog mraka. Neka vas ne iznenade grizevi u kasni sumrak. Po niskoj i bistroj vodi štuka jako voli napasti kedera gotovo po mraku. Samo svitanje je također dobro za ribolov, pogotovo ako ste na vrijeme na vodi sa unaprijed pripremljenim kederima i zabacite još za mraka. Ostali dio dana je dobar samo za povišenog vodostaja i blago zamućene vode. Sunce koje još dobro „prži“ i bistra voda nikako nam ne idu na ruku.

• 

• 

• 

• 

• 

Pribor

O priboru neću pretjerano dužiti. Svatko ima svoj neki već „uhodani“ komplet pribora kojim inače lovi štuke. To će biti zadovoljavajuće za sada. Samo bih na nešto skrenuo pažnju – kako su štuke sada jako „pipave“ i na svaki otpor reagiraju puštanjem kedera, preporučam korištenje role sa slobodnim hodom špule. Uz ovakvu rolu i do kraja otpušteni slobodan hod ipak možemo biti opušteniji i ne moramo skakati na svako potapanje plovka. Uz ovu rolu preporučio bih još i korištenje malo debljih najlona, 0.40 – 0.45 mm iz razloga jer se ribolov odvija u zaraštenom okruženju. U priobalnu travu i lopoče često znaju biti upetljane i grane koje možda ni ne vidimo, a uz deblji najlon ipak imamo veće šanse spremiti i pravu „mamaru“ na suho.

• 

• 

• 

• 

Kupa je niska, prava ljetna, ali se počela hladiti i štuke su to osjetile. Potražite kakav liman s rupama u travi i zabacite kedere, možda ćete se ugodno iznenaditi. Ovo nije period kad se dobiva puno grizeva, ali zato ulovljene ribe često odskaču od uobičajenog prosjeka. Ova prekrasna „šestica“ koju vidite na slikama ulovljena je na samom početku sezone i to u prvom ribolovu. Puštajte barem ovakve velike ribe i na godinu će biti tu, još veće i teže…

Bistro!