SOM NA ŽIVI MAMAC ILI KAKO DO KAPITALCA? (između puno malih)
9 min readPR / Broj 39 / Lipanj / 2011.
Kod izbora pribora nema kompromisa, samo najjače i najbolje je dovoljno dobro. I to baš svaki dijelić opreme. Ne ide se ni u lov na divlje svinje sa zračnom puškom.
Piše: Saša Valentić El Sale ribolovni vodič sa Ebra
Ribolov živim mamcima je u stvari najprirodniji način da ulovite soma. Veća riba jede manju, to su prirodni zakoni. Ponegdje ljudski zakoni propisuju drukčije, ali gdje god je dozvoljeno treba lovini ponuditi mamac kojim se hrani. Pri tom treba naravno poštivati lovostaje i zakonom propisane mjere. Način lova treba prilagoditi terenu i trenutnoj situaciji na vodi. Ako želimo uloviti kapitalnog soma treba mu ponuditi i veliki mamac. Naročito ako u vodi u kojoj lovimo ima puno nedoraslih jedinki. Babuška od pola kile sigurno nije prevelika za soma od petnaestak kilograma. Mnogi bi se zgrozili da su vidijeli veličine “kedera” kojima se se mamčile udice na Ebru do zabrane lova živim i mrtvim ribama. Na takmičenjima su se na sistem s bovom postavljali i šarani od deset (10) kilograma. Osobno sam lovio na primjerke od pet -šest kilograma, jegulje dužine 50 cm, a sasvim slučajno sam otkrio da su somu na Ebru posebno dragi smuđevi (zna i on što valja). Naime jigajući smuđa, par puta mi je ulovljenog napao som. Kada je jedan ogroman napao smuđa težine 4,5 kg, kojega sam upravo prihvatio klještima, odlučio sam probati koristiti smuđa za mamac. Kad se taj napad dogodio, toliko me iznenadio i uplašio, da sam mislio da ću trenutno posijediti.
Sistem sa bovom
To mi nije dalo mira, cijelu noć sam razmišljao o tome. Ispod brane, kojom završava jezero Riba Roja često sam primjećivao plutajće ribe koje su stradale u turbinama. Tad mi je sinulo da je to pravi somovski restoran, gdje dolaze do hrane bez puno muke. Slično se ponašaju i smuđevi, te se tu bolje love jigajući nizvodno (a to treba znati) i neagresivno, imtirajući omamljenu ribicu koju nosi vodeni tok. Ujutro sam pripremio štap težine bacanja do 500 grama,montirao na njega multić sa pletenicom nosivosti 70 kg i klizni plovak nosivosti 500 grama. Dvije udice 10/0 vezao sam na razmaku od 15 cm specijalnim kevlarskim predvezom nosivosti 110 kg. Pa da vidimo „čija majka crnu vunu prede…“ Gosti Englezi čekali su na dogovorenom mjestu na vrijeme. Dolazimo ubrzo na jučerašnju poziciju, gdje su u blizini već bila dva čamca. Prijatelj Jeff je u blizini lovio plovcima na žive jegulje, vodio je dva Čeha. Sidrim se i počinjemo jigati. Odlučio sam prvog smuđa kilaša postaviti na udicu. Kao za inat udaraju samo uobičajeni smuđevi teški 2 do 3 kg. Nestrpljiv da isprobam smišljeno pa kvačim na udice dvokilaša. Englezi me promatraju začuđeno. Gornju udicu kvačim smuđu kroz nosnicu, a donju ispod leđne peraje. O zabacivanju nema ni pomisli, samo spuštam smuđa pored čamca i prepuštam ga vodenom toku. Jedan gost me upitao nije li to prevelik mamac i dok sam mu odgovarao da sam čitao neke tekstove Olivera Portrata o tome, plovak je nestao. Nije prošlo ni dvije minute od kad je smuđ u vodi i prvom trenutku sam pomislio da je on podvukao plovak, no pletenica se prebrzo odmotavala. Zaklopio sam polugu slobodnog hoda multića i pričekao sekundu, dvije da se pletenica napne, te osijetvši poteze ribe opalio kontru od koje “zubi trnu”. Ponovio sam kontru još jednom i predao gostu štap. To zadovoljstvo, kad čovijek učini ono što je smislio i to se tako brzo potvrdi je neopisivo. Česi i Jeff iz susjednog čamca navijaju i snimaju kamerom borbu, koja se uz pomoć snažnog pribora završava za petnaestak minuta. Fotkanje i vaganje na obali (120 lbs – 54,4 kg), puštamo soma i sretni vraćamo na ostavljenu sidrenu bovu. Kvačim novog smuđa i par minuta poslije priča se ponavlja. Ovaj je imao 60 kg. Isti postupak na obali i povratak na bovu. Kvačim opet smuđa i spuštam ga nizvodno. Česi su svoje plovke sa jeguljama zaboravili, i ne trepčući pilje u moj plovak. Oni su usidreni petnaestak metara desno od nas, ali kod njih baš ništa. Plovak opet nestaje,moji gosti vrište od sreće. Česi su obijesili vilice od nevjerice i zavisti. Ovaj puta je “mali” četrdesetak kila pa ga ni ne važemo. Jeff žica smuđa, a ja ne dam badava, diglo mi se perije, hehe. Tražim gajbu piva za dva. Ma dali bi oni tad i deset gajbi. Jeff tada nije znao i nije imao čime uloviti smuđa. No on je jedan od rijetkih kojega čovjek može lako i brzo naučiti.
Stoper čvor
Kod korištenja teškog pribora i debele upredenice vrlo je važno imati pouzdan stoper čvor koji neće kliziti pod pritiskom teškog plovka. Ja ga vežem od upredenice na ovaj način.
Vraćamo se s pivom na bovu, rasploženje je vrhunsko. Najsretniji sam kad imam zadovoljne goste. Kako je privlačenje smuđa natrag, nakon stotinu metara nizvodnog otpuštanja vrlo zamorno, postavljam smuđev filet sa kožom i ubrzo lovimo još jednog „somića“ od dvadesetak kg. Odlazimo na ručak i popodnevnu siestu. Navečer nismo lovili jer su se Englezi od sreće napivali (točan izraz). Česi su taj dan ostali bez soma.
Ribolov soma živim mamcima
Iz čamca je najbolje loviti na plovak. Odabere se teren na kojem predpostavljamo da ima krupnog soma.Potrebno je poznavati dubinu rijeke na tom dijelu (sonar je tu od velike pomoći). Montaža je jednostavna, dubina plovka se regulira kliznim čvorom. Tako je moguće loviti na neograničenoj dubini. Idealno je da je mamac 50 – 100 cm iznad dna. Sistemi se puštaju nizvodno sve dok vidljivost plovka i dužina pletenice to dopušta. Nemojte nikad otpustiti baš svu pletenicu sa role, jer vrag ne spava i mogao bi se baš tada dogoditi napad soma. Kod privlačenja nazad se također događa puno napada. Privučete toliko da se olovo i mamac podignu do plovka (osjeti se udarac), zatim pustite da opet potone i pričekate minut, dva i tako privlačite do čamca. Time u stvari jigate potez od stotinu metara. Nakon dva-tri prolaska plovka i mamca, ukoliko nije bilo griza, spušta se nizvodno, bez paljenja motora po mogućnosti, do sljedećeg terena. Opet naglašavam, što manje buke i ljuljanja čamca to bolje. Ovaj način je učinkovitiji od drifta jer se temeljitije može pretražiti odbrani teren. Trebalo bi imati partnera za ovakav ribolov, a kako je manje često više dovoljan je jedan štap po osobi u čamcu, da bi se bolje kontroliralo plovke i spriječila zapetljavanja sistema. U mnogim kampovima na rijeci Po neće vam iznajmiti ili dozvoliti ribolov iz čamca ukoliko nemate ili ne želite partnera, zbog raznih opasnosti i nepredvidljivih situacija.
Sistem sa potopljenim plovkom
Odličan sistem za stacionarni lov soma sa potopljenim plovkom. Plovci koje izabirem u sebi imaju zvečku poput ovog Sanger Uni Cat, a na predvez često montiram još dodatnu zvečku.
Ribolov sa obale
I kada se lovi sa obale poželjno je imati čamac,makar i mali gumeni zbog razvlačenja sistema sa velikim mamcima ili postavljanja na sistem sa bovom. Sistem sa bovom je pogodan za duže ribolove i kampiranja od nekoliko dana. Predlažem, ako je na vašoj vodi dozvoljen ribolov sa tri štapa, jedan odvojite za lov soma, a na preostala dva lovite šarana. Za bovu vam treba kanister od 10 l ili gumena lopta u mrežici te uteg težine oko 15 kg i konopac za metar duži od dubine vode. Za bovu se veže drugi konopac, najbolje 2 dužine dubine. (dubina 5 m, konopac 10 m). Na taj konopac se postavlja plovak sa štipaljkom za troling ili se sistem veže tanjim monofilom (koji treba pući pri kontri). Na kraj se montira klizni plovak sa mamcem. U ekstremno krševitim vodama sa puno panjeva ili zadjeva (Kruščica?) koristi se fiksni sistem sa kopčom, koja se otvara tek kad se priđe čamcem bovi i umorenom somu. Dakle pri grizu soma sistem mu ne dozvoljava da zaroni natrag na dno nego je bova toliko velika da ga drži na površini. Takav sistem omogućava da mamac stoji više dana na jednom mjestu i na dubini na kojoj želimo loviti. Povremeno je potrebno prekontrolirati mamac i prihraniti da bi privukli i drugu ribu u blizinu, a time i soma. Sistem se drži napet koliko god je to moguće sa potpuno pritegnutim i uključenim slobodnim hodom. Po grizu treba ostati hladnokrvan, dozvoliti somu da okrene i proguta mamac. Som može s mamcem krenuti na sve četiri strane svijeta, te je vrlo važno kontrirati tek kad je pletenica zategnuta i osjetite povlačenje. U tom trenutku i som osjeti otpor i treba kontrirati bez odugovlačenja da ne bi ispljunio mamac. Najgore je ako krene prema obali i tad treba brzo namotavati prije kontre. Ponekad som napadne mamac i ostavi ga. Ukoliko je mamac još na udici ne poduzimajte ništa jer se često vrati nakon par minuta.
Za čistije terene gdje postoji makar minimalan tok vode postoji jedan zanimljiv sistem koji koriste njemački ribolovci. Riječ je podvodnom plovku sa zvečkama. Ima ih više modela i nosivosti. Što je mamac veći ili tok vode brži koriste se plovci veće nosivosti. Predvez treba biti duži od 1,5-2 metra. Plovak služi da odigne mamac iznad dna i dozvoli mu određenu pokretljivost, a da se sistem ipak ne zapliće. Što je mamac veći, normalno treba i teže olovo. Sa manjim mamcima se može zabacivati, dok je za veće potrebno razvlačenje.
Površinski sistem
Ovaj sistem koji je izradio Mladen Pavlović omogućava prezentaciju žive ribe na površini. Važno je da olovo bude dovoljno teško da drži plovak u struji
Kod izbora pribora nema kompromisa, samo najjače i najbolje je dovoljno dobro. I to baš svaki dijelić opreme. Ne ide se ni u lov na divlje svinje sa zračnom puškom. U shemama uz tekst vidite par učinkovitih načina za prezentaciju živog mamca na mirnim i tekućim vodama. I zapamtite ako ste došli loviti kapitalnog soma morate upotrijebiti i veliki mamac.
To bi bilo to, mislim da je svaka riječ bitna i nešto govori. Mogao bi ja i: “Jednog prekrasnog travanjskog jutra okupanog rosnim kapima, dok se sunce upravo počelo provirivati iznad brda, krenuo sam s Englezima iz Londona u ribolov….Mame su im se zvale….” ali to nema baš veze sa ribolovom. Ne mogu ja nekog naučiti pecati tekstovima, kao što se ne da naučiti igrati golf iz knjiga. Jedini način da naučite je da odete u ribolov i pokušate primijeniti ovdje napisano.
Balerina
Veliki plovak nosivosti preko 400 grama za prezentaciju kod lova „običnom“ balerinom i spuštanjem – aktivnim traženjem soma.