DVADESET GODINA SVJETSKIH PRVENSTAVA U SPINU PASTRVE S OBALE

TEKST : SINIŠA SLAVINIĆ
FOTO: SINIŠA SLAVINIĆ

• 

Hrvatski reprezentativci od početka u vrhu

BJELOVAR – Jubilarno, dvadeseto svjetsko prvenstvo u spin ribolovu (pastrve) umjetnim mamcem s obale održat će se dogodine 13. i 14. svibnja u Rumunjskoj. Mjesto odnosono voda na kojoj će se prvenstvo održati bit će poznato početkom godine. Hrvatski spineraši bili su uspješni sudionici svih svjetskih prvenstava od 2003. godine pa do sada. Dapače, čak i više od toga. Naime, Hrvatska je imala predstavnika i na Svjetskom kupu u ovoj disciplini koji je održan 2002. godine u Italiji. Cijela priča oko svjetskih prvenstava u spin ribolovu umjetnim mamcem pastrve s obale je i krenula te godine.

• 

• 

Talijanski ribolovni savez FIPSAS kao domaćin i FIPSed, svjetska ribolovna federacija za slatkovodni ribolov, organizirali su 2002. Svjetski kup u spin ribolovu s obale, kao probno natjecanje, kako bi se vidjelo koliki je uopće interes u svijetu za ovu disciplinu. Slavko Meister iz Novog Marofa, do koju godinu ranije predsjednik Hrvatskog športsko ribolovnog saveza i dopredsjdnik svjetske ribolovne konfederacije CIPSA-e „donosi“ ovu disciplinu u zemlju, disciplinu koju su u CIPSA-i osmislili Talijani Francesco Antonio i Slavko Meister. Kako u Hrvatskoj u to vrijeme nije bilo organizane lige u spin ribolovu, u organizaciji redakcija tadašnjih mjesečnika za sportske ribolovce, „Ribiči & ribe“ iz Bjelovara i „Udica“ iz Zagreba, oformljuje se reprezentacija Hrvatske za Svjetski kup u Italiji u sastavu: Igor Zdenjak (Zagreb), Siniša Slavinić (Bjelovar), Slavko Meister, Zlatko Cmrk i Mario Češi (svi Novi Marof). Svjetski kup je održan u Italiji na rijeci Celini uz nastup dvanaest reprezentacija. Hrvatska ekipa je osvojila četvrto mjesto sa 42,5 boda i za samo četiri boda je ostala bez medalje iza trećeplasianih Čeha (38,5 bodova). Prvo mjesto su osvojili Talijani sa 19,5 bodova, a drugo Poljaci sa 32 boda. U pojedinačnom poretku prvo mjesto sa dvije sektorske pobjede osvojio je Talijan Giovani Marconi sa 24 ulovljene ribe, dok je drugo mjesto osvojio naš Igor Zdenjak, također s dvije sektorske pobjede, ali 22 ulovljene ribe. Odličan je na Svjetskom kupu bio i Siniša Slavinić, koji je prvog dana podijelio prvo i drugo mjesto dok je drugog dana bio treći i s ukupno 4,5 boda i 23 ulovljene pastrve osvojio ukupno peto mjesto na Svjetskom kupu. Već sljedeće godine FIPSed organizira prvo Svjetsko prvenstvo u spin ribolovu pastrve umjetnim mamcem s obale leptirom. Treba napomenuti da je na prvim svjetskim prvenstvima u spinu pastrve s obale jedini dozvoljeni mamac bio leptir (meps) i to bez ikakvih ukrasa na trokuci (suknjice, plastični bužiri u boji i sl), a na udicama trokuke su morale biti stisnute kontrakukice. I druga su pravila bila ponešto drugačija od današnjih. Primjerice ribolovci iz svake reprezentacije bili su podijeljeni u četiri sektora na kojima su lovili slobodno hodajući i loveći pozicije po izboru temeljem redoslijeda izlaska na vodu. Nije, naime, bilo bokseva za svakog ribolovca ponaosob već je cijeli sektor bio „zajednički boks“.

• 

Prvo svjetsko prvenstvo u spinu s obale bilo je organizirano 2003. u Italiji na rijeci Sarca u Terme di Comano. Nastupilo je jedanaest reprezentacija, a Hrvatska je osvojila četvrto mjesto sa 39,5 bodova i 56 ulovljenih pastrva. Tri i pol boda su dijelila Hrvatsku repku od brončane medalje koju su osvojili sa 36 bodova Talijani, koji su ukupno ulovili 50 riba. Naslov prvih svjetskih prvaka u spinu ponijeli su Poljaci sa 20 bodova i 70 riba, a drugi su bili Rusi sa 23 boda i 60 riba. Pojedinačno najbolji na prvom svjetskom prvenstvu bio je Poljak Kryzseyk sa 2,5 boda i 16 riba, dok je najbolji hrvatski ribolovac bio Igor Zdenjak na četvrtom mjestu sa 4,5 bodova i 28 pastrva. Uz Zdenjaka u sastavu reprezentacije Hrvatske koja je nastupila na prvom SP bili su i: Slavko Meister, Davor Ptiček, Siniša Slavinić, Zlatko Cmrk i Mario Češi.

• 

Može se reći da je za hrvatsku reprezentaciju u spin ribolovu najtragičinije bilo drugo svjetsko prvenstvo, održano 2004. u Italiji na rijeci Oglio u Darfo Boario Terme. Na tom SP hrvatskoj reprezentaciji bronca i postolje pobjegli su doslovce za jednu pastrvu, ulovljenu u bilo kojem od četiri sektora i za jedan bod za koliko ih su pretekli reprezentativci Švicarske. Hrvati su osvojli četvrto mjestio sa 49 bodova i 44 pastrve, a Švicarci su bili treći sa 48 bodova i 42 ulovljene pastrve. Naslov svjetskih prvaka ponovo su ponijeli Poljaci (31,5 bodova /62 ribe) ispred drugoplasiranih Rusa (47/48). Pojedinačno naslov prvaka ponio je Čeh Michael Tichy sa 3 boda i 22 pastrve, dok je najbolje plasirani hrvatski reprezentativac bio Igor Zdenjak s 8 bodova i 17 riba.

• 

Od tada dolazi do ubrzanog razvoja ove discipline. Mijenjaju se pravila i počinju se dozvoljavati i drugi mamci, od žlica do silikonaca, a u natjecateljskom sektoru se obilježavaju startna mjesta (boksevi) u duplo većem broju od broja natjecatelja koji nastupaju, a u kojima lovi po jedan natjecatelj. Oko organizacijske jezgre spina u zemlji, uz Meistera, Slavinića, Zdenjaka, počinju se okupljati i drugi spineraši (Hrvoja Kuzmić, Nedžad Kekić, Mario Matijašić, Željko Kuk, Mijo Boras, Mirko Hanžeković i drugi) i kreće ozbiljan, sistematski razvoj spina u Hrvatskoj i Hrvatske spin lige umjetnim mamcem pastrve s obale. Zahvaljujući aktualnom predsjedniku HŠRS Vladimiru Severu, disciplina već od prvih svjetskih prvenstava dobiva punopravni status, uz ostale discipline u HŠRS.

Hrvatska reprezentacija na svjetskim prvenstvima nastavlja s odličnim rezultatima i plasmanima i u samom je vrhu svjetskog spineraja, a kruna i nagrada za ustrajnost dolazi 2009. na sedmom svjetskom prvenstvu održanom u Andori na rijeci Valliri u Sant Julia de Loria kada hrvatska reprezentacija osvojila drugo mjesto na svijetu sa 206,5 bodova i 108 ulovljenih pastrva iza Italije (155 / 149). Za tu povijesnu reprezentaciju nastupili su: Željko Kuk, Mario Matijašić, Mijo Boras, Hrvoje Kuzmić, Antonio Vidmar i Jasmin Subašić. Pojedinačno naslov svjetskog prvaka ponio je Talijan Andrea Ferro sa 24 boda i 43 ulovljene pastrve dok je najbolji hrvatski natjecatelj bio Mijo Boras na četvrtom mjestu sa 33 boda i 45 riba. Poslije Zdenjakovog drugog mjesta na Svjetskom kupu 2002. i četvrtog mjesta na prvom svjetskom prvenstvu u spinu 2003. to je bio drugi najbolji pojedinačni plasman nekog hrvatskog ribolovca u povijesti svjetskih prvenstva u spinu. Među pet najboljih na svijetu do sada se je upisao i Mario Matijašić, koji je 2011. bio peti na SP održanom u talijanskoj Peruggii, kada je hrvatska reprezentacija ponovo bila na postolju. Te godine hrvatski spineraši su osvojili drugo mjesto na svijetu iza domaćina Talijana. Te godine svjetsko prvnstvo je održano u sklopu Svjetske ribolovne olimpijade, a za hrvatsku spinerašku reprezentaciju su nastupili: Mario Matijašić, Mijo Boras, Hrvoje Kuzmić, Zdravko Jurjević, Jasmin Subašić i Željko Kuk.

• 

Tri godine kasnije hrvatski spineraši su ponovo osvojili medalju. Godine 2014. na SP u bugarskom Devinu osvojili su treće mjesto iza Slovaka i Talijana. Za tu reprezentaciju su nastupili: Mijo Boras, Željko Kuk, Mario Matijašić, Jasmin Subašić, Hrvoje Kuzmić, Dorijan Šimunčić, Boris Šiljeg i Anto Mrkonja.

Od tog velikog rezultata proteklo je osam godina. Od tada su hrvatski spineraši ostvarivali plasmane od petog do devetog mjesta.

Do sada najviše puta naslov svjetskih prvaka u spin riboovu i to pet put osvajale su reprezentacije Italije i Slovačke. Četiri puta najbolji na svijetu bili su Rusi, a tri puta Poljaci. U pojedinačnom poretku do sada najviše puta svjetski prvak je bio Rus Alexey Shanin, koji je tri put osvajao naslov najboljeg na svijetu.

• 

Godine 2020. svjetsko prvenstvo nije održano zbog korone. Treba se nadati da će dogodine, na jubilarnom dvadesetom SP u Rumunjsloj hrvatski spineraši ponovo zasjati, pokazati svoju kvalitetu i popeti se na postolje.