Autopilot i nadogradnja za radni ili big game brod

PR / Broj 48 / Ožujak / 2012.

Oduvijek su pomorci na dugim putovanjima tražili nekakvu zamjenu koja bi im olakšala duge sate koje provode za kormilom. Napredak tehnologije doveo je do apsolutno preciznih uređaja koji nas 100% odvedu do željene točke ali ne treba smetnuti s uma da je autopilot prvenstveno pomagalo, a ne uređaj koji će nas samostalno dovesti do cilja bez naše intervencije

Piše: Željko Vinčić

• 

Povijest autopilota

Bilo je tu svakakvih improvizacija, od vezivanja argole špagom, nekakvog sistema s utezima (o kojem sam čitao ali na svu sreću ta je ideja ostala u domeni maštarija) da bi na kraju bio osmišljen jednostavan uređaj – vjetrulja. Njegov tvorac je genijalni jedriličar Joshua de Bernard Moitessier. Njegov izum radio je tako što je imao jedan list koji se postavljao u smjeru najmanjeg otpora vjetru. Osovina tog lista bila je povezana s kormilom. Izlazak broda s kursa značio je zakretanje lista, a to bi pak putem poluga korigiralo zaklon kormila i vraćalo brod na zadani kurs. Sistem je bio prilično jednostavan ali efikasan, pogotovo na jedrilicama i doživio je brojna unaprjeđenja te se i dan danas koristi.

• 

Moderna rješenja

No moderna vremena donijela su nova rješenja pa je tako nastao elektromotorni autopilot. Njega imamo dvije vrste, jedan koji se kvači na argolu i putem pužnog prijenosa produžava ili skraćuje polugu i tako zakreće kormilo dok drugi ima elektromotor i putem remenice koja je montirana na osovini kormila regulira putanju. Regulaciju vrši elektronski sklop koji signal o smjeru plovidbe dobiva iz žiro-kompasa. Glava žiro kompasa montirana je na komandnoj tabli (kod autopilota s remenicom) ili pak na samoj poluzi autopilota na argoli.

Takvi autopiloti su ušli u masovnu upotrebu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako se smatraju amaterskim uređajima moj prijatelj Aron Meder koristio je na svom putu oko svijeta upravo jedan takav autopilot na argolu. U tri godine oplovio je svijet na 6 metarskoj jedrilici Carina i jednom mi je prilikom rekao da bi taj pothvat bez autopilota bio skoro pa nemoguć (detalje možete pogledati na www.meder.hu).

• 

• 

• 

Autopilot s hidrauličkom pumpom i elektronskim upravljanjem

• 

Sva opisana rješenja ipak su uređaji za amatersku upotrebu. Radni brodovi te veća sportska ili turistička plovila ipak traže trajnija, pouzdanija i robusnija rješenja. Tako je došlo do većeg integriranja autopilota u sustav upravljanja.
Naime, moderni brodovi opremljeni su hidrauličkim upravljačkim uređajem. On se sastoji od pumpe čija je osovina ustvari osovina kormila i sustava cilindar-klip koji je jednim krajem učvršćen u brodu a drugim krajem zakreće polugu kormila. Sve je povezano s dvije cijevi, a u sustavu se nalazi hidrauličko ulje.
Sistem je vrlo jednostavan i efikasan i puno je brodova u našim lučicama koji imaju montirano upravo ovakvo upravljanje. Može se reći da je to čak postao standard za svaki brod koji treba biti pouzdan i lak za upravljanje.
Međutim, ovakav sistem omogućio je još nešto – da se u sustav hidraulike uključi još jedna pumpa koja bi bila električno upravljana. To je dovelo do nove generacije autopilota!

Zamisao je bila sljedeća – ubaciti u sustav upravljanja T komad na koji treba priključiti električnu pumpu koja bi obavljala istu funkciju kao i ručna pumpa koja se aktivira kormilom. U tu svrhu bilo je potrebno postaviti i nepovratne ventile kao i bypass cijev kojima se spoje obje pumpe radi povrata tekućine.
Na kontrolnoj tabli istovremeno dolazi elektronski sklop koji prima signale od GPS-a ili od žiro kompasa, obrađuje ih i prema potrebi zakreće list kormila lijevo – desno i tako korigira putanju.
Rečeno – učinjeno, mnoge tvrtke danas nude ovakve sustave i vrlo su popularni. Oni napredniji u sustav imaju dodan i indikator zakrivljenosti kormila što je izuzetna pomoć pogotovo kod navigavanja u uskim prolazima. Sam rad s uređajem krajnje je jednostavan. U osnovnom modu treba plovilo dovesti u željeni kurs te aktivirati mod automatskog navođenja i to je sve. Za prekid automatskog navođenja dovoljno je pritisnuti tipku Stby.
Eventualne korekcije vrše se potenciometrom i to je uglavnom sve potrebno za rad s ovim uređajem.

• 

Mjere opreza

Svjedoci smo brojnih nesreća s fatalnim ishodom koje su se dogodile zadnjih godina. Bahatost, nemar, olako shvaćanje mora i zanemarivanje pravila prometa na moru dovele su do toga. Autopilot je moćan pomagač, na dugim linijama praktično je neizostavan dio brodske opreme, međutim, ako se ne koristi kako treba vrlo lako se pretvori u nemilosrdnog ubojicu. Stoga, kad god ga koristite, imajte na umu rečenicu s početka teksta. Autopilot je samo dobar pomoćnik, nipošto nije uređaj koji će samostalno odvesti vaš brod od točke A do točke B.

Dodatne funkcije

Pričajući s nekoliko poznanika koji su ili profi ribari ili big game ribolovci došli smo do jedne zanimljive ideje. Naime, i jednima i drugima treba maksimalno pojednostaviti upravljanje s tim da drugi upravljački uređaj bude na krmi. To je jednostavno izvesti za ručicu kojom reguliramo gas i naprijed/natrag ali za upravljanje kormilom dosadašnja rješenja prilično su im bila nepraktična.
Jedno od tih izvedbi bila je klasična argola. Profi ribaru ona smeta i neupotrebljiva je zbog potrebe za slobodnom krmom dok biggejmašu nedostaje jedna ruka za to, praktično i jedan i drugi trebaju čovjeka koji će navoditi brod po njihovim komandama.

• 

• 

Na pamet nam je pala pumpa autopilota. Zašto ju ne iskoristiti? Autopilot je isključen u vrijeme kad se radi s mrežama ili kad se big game ribolovac bori sa svojom lovinom. Pumpa radi tako da ima dva kontakta koji (kad na njih dovedemo napon) uključuju smjer lijevo ili desno. Pa zašto onda nečim ne aktivirati pumpu i iskoristiti ju za tu svrhu?
Za upravljanje smo uzeli joystick kakav se koristi u video igrama, a za komande napravljen je elektronski sklop koji pojednostavljuje upravljanje. Stvar radi tako da kad je potrebno skrenuti lijevo dovoljno je joystick kratko gurnuti na tu stranu. Kad je kormilo dovoljno zakrenuto kratki pritisak na desno zaustavlja ga u tom položaju.
Za vraćanje u pravac potrebno je još jednom pritisnuti u desno čime se kormilo automatski postavlja u nulti položaj.
Ovim je dobiven velik napredak. Jednostavnim riječima, bilo da se radi o profi ili o big game ribolovu jedan član posade s ovim postaje nepotreban. Za profija to znači ušteda u novcu, a za big game ribolovca veća sloboda jer ne mora ovisiti o tome može li njegov kompanjon danas na more ili ne.

• 

Još nešto. Upotrijebljeni joystick ima četiri smjera od kojih su upotrijebljena samo dva. To je čak i prednost jer ako se dogodi da neki od prekidača koji su u upotrebi zbog korozije ili starosti prestane raditi joystick se samo okrene za 90%, pre-spoji na rezervne prekidače i plovidba se može nastaviti.
Varijanta prikazana u članku u radu je već nekoliko mjeseci u jednom ribarskom brodu, a u pripremi je i daljinski upravljač tako da skiper može upravljati plovilom iz bilo koje pozicije.