Proljetni lov orade šuljanjem

10 min read
Gdje god da se našli u ovo doba godine, šuljanje i orada su spojive riječi. Pravilno savladajte šuljanje, pa ćete savladati i oradu...

PR / Broj 14 / Svibanj / 2009.

Gdje god da se našli u ovo doba godine, šuljanje i orada su spojive riječi. Pravilno savladajte šuljanje, pa ćete savladati i oradu…

Piše: Pero Ugarković

Konačno! Ovo je jedno od najbogatijih doba u godini, što se tiče ribe u plitkom moru, stoga ga treba iskoristiti na najbolji mogući način, a to je ribolovom. Čak i ako ste početnik koji do sada nije imao puno uspjeha u ovom sportu, radije otiđite ovih dana na more nego da čekate ljeto, gužve, buku i slične popratne sadržaje koji nas ribolovce previše ne raduju. Ribe kao da su već davno naučile da ljetno razdoblje nije najpogodnije za njihovo obitavanje u plitkom obalnom pojasu pa su sada navalile na hranu dok im je vrijeme. U ovo doba godine gotovo sve sparidne riblje vrste nalaze se u obalnom pojasu, a razlika između ronjenja sada i prije samo mjesec dana je kao pogled u akvarij ili u prazan bazen. Razlog je naravno bujanje životom koje je donijela pojačana sunčeva aktivnost, kiše, te, naravno i svi organizmi u prehrambenoj piramidi koji su se razmnožili. A to znači da je ovo razdoblje idealno za šuljanje po svim vrstama terena, a na svim vrstama terena nalazi se kraljica orada koju ćemo pokušati uhvatiti u ovome tekstu. Orada je najraširenija vrsta ribe u Jadranu, koja živi gotovo svuda, a njezin lov može biti bitno drugačiji, ovisno o mjestu na kojem ronimo, a takvo mjesto možemo prepoznati po tipu obale.

Plitko položene obale

Ovakav oblik obale pravo je prirodno hranilište za manje ribe, jer se po njima nalaze alge, morske cvjetnice i pješčana prostranstva, koja u sebi kriju mnoge organizme, poput crvića, školjki i račića. Plitke obale imaju oštro kamenje koje poput planinskih lanaca sporo nestaje u moru. Takve su obale najčešće mutnije i slabo izložene udaru valova, pa je more ovdje obično mirno. Ako lovite na ovakvom tipu obale, pogledajte koji vjetar, tj. valovi udaraju o nju i to bi trebalo biti najbolje vrijeme za šuljanje. Naravno ne valja kada je najveći val nego lagani valić, dovoljno velik da uzburka obalu, a ne prevelik da ne možete plivati na njemu. Na plitkim obalama najčešće obitavaju manje orade do 0.5 kg, a one veće naiđu u uvjetima uzburkanog mora, kada dolaze u potragu za hranom, kojoj ovakvi uvjeti ne dopuštaju da se skriva, poput crvića ili rakova. Ponekad je obala previše plitka da bi se na njoj mogla izvoditi kvalitetna šulja, pa se treba odmaknuti od same obale i izvoditi kombinaciju šulje i čeke na dnu, koje bi trebalo biti sačinjeno od kamenih grebena i pješčanih kanala jednolične dubine.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Samim time što valovi udaraju o obalu, izvođenje ove tehnike nam je olakšano bukom koju proizvode komadi kamenja koji se kotrljaju sa valovima, pa je oradu puno lakše uhvatiti, nego u slučaju kada orada čuje svaki naš pokret. Ovakav tip obale nalazimo najčešće na zapadnoj obali Istre, zadarskom i šibenskom području, koji su zaštićeni velikim brojem otoka. Oprema za ovakav tip obale trebala bi biti načinjena od najčvršćih materijala, fudranog odijela sa štitnicima, te plastičnim perajama. Ponekad ćemo trebati prijeći preko nekog oštrog kamena, koji se nalazi pliće nego što smo mi sami uronjeni u more. Olova bi trebalo staviti što više i po cijelom tijelu. To znači da treba ponijeti leđna i nožna olova, te pojas, da nam noge ne bi bile pozitivno plovne i smetale nam prilikom šuljanja po plitkom dnu. Puške trebaju biti manje i pokretljive da možemo manevrirati kroz valove. Preporučam puške od 90-100 cm za ovakav tip obale, uz jedan laštik od 16-18 mm, te strijelu od 6 – 6.5 mm. Orade ćemo loviti na način da ćemo se šuljati po dnu pa će nam i hitac biti paralelan sa dnom, a u kamen ćemo pogoditi jedino na krajnjem dometu. Najvažniji dio prilikom lova na oradu je pristup. Ona će se hraniti između kamenja, te ćemo je ugledati kako bliješti i čupa hranu. Kada ju ugledate, prostudirajte situaciju, jer ako vas nije vidjela, možete se polako uputiti prema njoj, u slučaju da je zauzeta hranjenjem. Orade nekada znaju glumiti da vas ne vide i nastavljaju se hraniti imajući vas na oku. Ako niste sigurni da vas je primijetila, radije kucnite o dno i napravite kraću čeku pa provjerite hoće li se uputiti prema vama.

Lagano strme obale

Glavna odlika ovakvog tipa obale je ta da imate dovoljnu dubinu za šuljanje uz samu obalu i da ne iskrivljujete vrat gledajući vodoravno. Obala najčešće izgleda tako da se kamen lomi do jedno 1-2 metra dubine i onda laganim nagibom ide sve dublje i dublje. Za šuljanje ovakvi tipovi obala su najbolji i imamo sreće da je na Jadranu ovakva obala i najčešća. Orade su ovdje najčešće lovine, naravno, ako ih znamo uhvatiti, jer obično početnici češće love ciple i lubine koji se lakše daju prevariti. Kretat ćemo se uz obalu, naravno, bez zaranjanja i pokušati iznenaditi oradu koja se nalazi iza slijedećeg kamena. Pokreti moraju biti jako spori, što znači da bi nam idealno bilo loviti po bonaci, u slučaju valova, morat ćemo raditi više zarona i vući se po dnu na isti način kako se šuljamo i po površini. Ako su uz obalu veliki valovi onda će se orade držati ispod pjene, dok će u pjeni radije biti šarzi i lubini. Prilikom ovakvog lova doći ćemo do više situacija kada ćemo pucati ravno u kamen, jer se orada nalazi ispred njega. Tu dolazi do laganog rizika krivljenja strijele ili zabijanja strijele u kamen, što jednako zna biti neugodno. Puška neka bude vaš izbor, između 90 i 110 cm, ovo ovisi najviše o vidljivosti na mjestu na kojem ronite.

Strijela neka bude nešto deblja, idealna je 6.5 mm i jedan deblji laštik. Ne trebate se krcati olovima, dovoljno vam je imati jednu ploču na leđima i nešto olova oko pasa, ne mogu reći točno koliko, jer je kod svake osobe drugačije. Meni za 5 mm odijelo treba 4 kg olova na leđima + 5 kg olova oko pasa i neutralno sam plovan na 1-2 metra dubine. Šuljanje je disciplina u kojoj treba doza lukavosti i sposobnosti da se unaprijed predvidi najbolji potez. Orada lagano putuje obalom i istražuje teren. Ako putuje prema nama, najbolje je dobro se sakriti uz obalu i čekati da priđe. Nemojte biti previše nestrpljivi, pogledajte lagano njezinu lokaciju i trebali biste znati kada bi otprilike mogla proći blizu vas. Postoje lovci koji uopće ne zaranjaju, štoviše, ni ne miču se cijeli dan sa jednoga mjesta i samo čekaju orade koje prolaze. Najčešće mamče takvu poziciju sa srdelama i/ili ježevima i usidre se u neki procjep u obali. Takav lov po meni nije uzbudljiv već sramotan i nikako ne treba zdravoj osobi koja se može kretati. U slučaju da nam orada odlazi, imamo ju vremena sustići, ali moramo pratiti njezine pokrete. Prema njoj ćemo se uputiti jedino kada zađe za neki kamen. Tada se lagano došuljate do te lokacije i širom otvorenih očiju popratite gdje bi se mogla nalaziti. Lako je moguće da je odmah iza kamena iza kojeg je zašla.

Prilično strme obale

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Možda ih možemo zvati i klifovi, a to je definitivno najgori tip obale što se šuljanja tiče. Osim što orada tu obitava jako malo uz samu obalu, obično nemamo mogućnosti kvalitetno se šuljati na površinskom dijelu obale, već moramo raditi dublje zarone. Strma obala je ona uz koju more ide naglo prema dubini, gotovo horizontalno. Najčešće se nalaze na mjestima koja su izložena jakim udarima valova, primjerice, vanjske strane zadnjih otoka u arhipelagu, gdje veliko jugo često puše, ili na sjevernoj strani kvarnerskih otoka, koja je često na udaru poznate velebitske bure. Zašto bismo onda izvodili šuljanje na ovakvom tipu obale, kada nije dobra? Ponekad se nađemo u situaciji kada nemamo gdje drugdje otići, ali šuljanje je svejedno moguće, pogotovo na stepenicama koje su jako česte kod ovog tipa obale. Stepenice se nalaze na raznim dubinama i preko njih često prolaze orade. Iako nisu toliko česte koliko na ostalim tipovima terena, često se ovdje može naći velika orada kako se hrani odmah ispod stepenice. Stoga je taktika jednostavna, zaron do stepenice i onda lagano provirimo prema dubini, prvo puška, pa odmah za njom i glava ronioca. Ponašanje orade će biti nepredvidljivo, ponekad krene prema nama da vidi što se to događa, a nekada se lagano počne udaljavati. Ako se udaljava i imate ju na dometu, nemojte previše oklijevati i pucajte, pa makar promašili, drugu šansu nećete imati.

Još jedna situacija u kojoj možete ostvariti ulov šuljanjem na ovakvoj obali je lagano istureni dio obale na kojemu je nekoliko kamenja odlomljeno i ne radi se o čistoj strmini. Na takvom mjestu zna se zadržavati razna riba, pa, naravno, i orada. Ako ju ugledate, prije nego što dođete do tog mjesta, pokušajte pričekati u daljini da se povuče na drugu stranu punte, ili zaronite dublje pa se dovucite do punte. Prilikom ovakvog lova nosit ćete malo olova, naravno, bez leđne ploče, ako niste štedjeli, onda će vam peraje biti karbonske ili stakloplastične, a puška 110 pa na dalje, sa više laštika. Dometi lova na strmijim obalama obično su dalji, jer ribama puno bolje rade sva osjetila, te brzo drže odstojanje.

Ostali tipovi obala

Hrvatska obala je jedna od rijetkih dijelova svijeta gdje kamena obala čini cijelo njezino područje, zbog čega smo mi ribolovci, naravno, jako sretni, a turisti koji vole plaže, možda malo manje. No plaže, bilo kamene ili pješčane, ne moraju biti mjesta koja treba izbjegavati, važno je ono što se nalazi malo dalje i dublje od same obale. Postoje duge turističke plaže, pogotovo južno od Omiša, gdje malo dalje od same obale teren postane kamenit i jako dobar za lov orade. Naravno, jako teško je izvoditi šuljanje na takvim terenima, pa je možda bolje malo više vremena posvetiti čeki. Šuljanje možete probati na kamenim blokovima koji su sagrađeni da bi se plaža sačuvala. Ti kameni blokovi često su puni života, jer riba nema neka druga mjesta za hranjenje na plitkim dijelovima šljunkom nasute obale, a i blokovi su puni rupa oko kojih se ribe osjećaju sigurnije. Oko njih se često vrte orade, pa na takvim mjestima primijenite tehnike koje smo spomenuli.

Pripazite na pravilnik koji kaže da je zabranjeno loviti ribu od 1. svibnja do 1. listopada na plažama, kupalištima i lučicama. Plaže i kupališta su naravno ona mjesta koja su ograđena i označena, mislim da je glupo uopće i pomisliti loviti puškom među kupačima. Lučice su ona mjesta koja su obično pod upravom nekog društva, vanjska strana lukobrana ne spada pod lučicu, a to je i jedno od najboljih lokacija za lov orade. Preporučam da sva ova mjesta posjetite rano ujutro, dok još nema puno ljudi, a i orade su aktivnije dok je mirnije.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Jeste li znali?

Orada je vrsta koja ima jako puno raznolikih narodnih imena, koja se i danas upotrebljavaju na raznim krajevima naše obale. Moguće je da ćete doći iz jednoga kraja Hrvatske u drugi, gdje će vam govoriti o istoj ribi, a vi to nećete znati. Osim toga, u križaljkama često puta vidim da se traži neki drugi naziv orade. Znanstvenog je naziva Sparus aurata, a u nas ju nazivaju orada u raznim dijelovima, poput riječkog i šibenskog akvatorija, oroda po istarskom dijalektu, komarča u splitskom području i u nekim drugim dijelovima, skomarča na Korčuli, lovrata na Pelješcu i u podvelebitskom području, ovrata na jugu, podlanica u zadarskom akvatoriju. Jedan od najpoznatijih je i pridjev kraljica, kojeg ribolovci često izgovaraju, zubatac je car, a orada kraljica među ribama.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana