Strijelka (ne)uhvatljiva riba

13 min read

PR / Broj 42 / Rujan/ 2011.

Strijelka je veoma agresivan predator, mnogi čak smatraju da su barakude male bebe prema njoj…

Piše: Marin Hlobik

Po naslovu se svakako da zaključiti da je tema ovog teksta ribolov strijelke i to na panulu, i ne mogu vam reči koji je sada užitak panulati kada nema toliko plovila na moru i velike gužve. Sada mi ribolovci vodimo glavnu riječ i moram reči da mi je rujan jaaako dobar za ribolov i love se veeeelike ribe. Strijelka je relativno nova vrsta no kako mi se čini iz godine u godinu ih ima sve više što meni savršeno odgovara, a i mnogim ribolovcima koje poznajem. Neki će pak reći da to nije dobro jer se ipak radi o alohtonoj, invazivnoj vrsti koja uništava autohtone vrste. Ja mislim da se priroda zna brinuti za sebe, a ove su ribe došle prirodno, hoću reči nije ih čovjek ubacio u Jadran, a svi dobro znamo da kada se mi ljudi umješamo da nastaju velika s….a. No pustimo taj problem stručnjacima na brigu.

Ribički problemi

Moj, a ujedno i vaš problem je taj da kod ribolova ove ribe imamo užasnu pa čak i katastrofalnu realizacijukod kontre, a isto tako se veliki broj riba otkvači pri umaranju, i to najčešće kada ste več pomislili da je gotovo i vidjeli ukusnu večeru na stolu. Jednostavno na samo par metaraod barke ona se otkvači. Često sam spominjao kako sam kupovao mnoge talijanske ribolovne časopise i u svakom od njih je bio bar jedan članak o ribolovu strijelke. No kako je tada strijelka sa mene bila egzotična riba o kojoj sam mogao samo sanjati pa tim člancima nisam pridavao veliku pozornost. No kako su se prije nekih pet godina počele loviti strijelke nešto intezivnije izvukao sam stare novine i gutao svako slovo napisano o strijelkama. Čak su i veliki talijanski majstori tvrdili da je ona veoma teško uhvatljiva riba, no to mi je moram priznati bilo veoma čudno i nepojmljivo. Bilo mi je čudno jer sam prve godine kad sam pokušao loviti strijelke imao stopostotan učinak, ulovio sam desetak strijelki i mnogo lica. No posljednje tri godine strijelki ima mnogo više i tada su nastali problemi, znao sam imati pet- šest grizeva u kratko vrijeme, a uloviti jednu ili ni jednu strijelku i nije bilo druge nego promjeniti sisteme i način ribolova. I kao profesor Baltazar u istoimenom crtiću i ja sam mislio i mislio i dalje mislio i na kraju došao do veoma dobrog rješenja, no moram priznati da i dalje imam fulanih grizeva no tu jednostavno nema pomoči. Razvio sam teoriju zašto je strijelka tako problematična i jednostavno je moram podjeliti sa vama pa krenimo redom.

Gdje je problem?

Strijelka je veoma agresivan predator, čak mnogi smatraju da su barakude male bebe naspram nje i mogu se složiti sa time. No uza svu tu agresivnost strijelke imaju i grozan temperament, koliko ja znam to je jedina riba koja napada i ubija žrtve i kada nije gladna. Ona je Charles Manson pod morem, jednostavno sve što propliva pored nje ona to mora ubiti. Strašno je da čak postoje i zapisi o napadu na ljude, no nikakve ozbiljne ozljede nisu izazvane. I upravo tu leži odgovor na naš problem, naime kada je strijelka gladna tada nema nikakvih problema, realizacija na kontri je stopostotna. Strijelka ima jako oštre zube i prereže ribi rep kirurškom preciznošću, i to je njezin način lova, odgrize rep i tada lagano papa ostatak bespomočne ribice. Zbilja, znao sam uloviti male strijelke ispd jednog kilograma težine, a napale su i više nego dvostruko dužu iglicu. No problemi nastaju kada se ona ne hrani več ubija iz zabave ili sporta. Tada samo jedanput udari po iglici što je dovoljno da je pregrize i više je ne napada. Nama se to na štapu odražava kao malo jači udarac iglice kao kad hoče zašijat i kočnica na roli tek malo proklizi, i često čak niti ne pomislimo da se radilo o grizu. Sramota me je reči koliko sam puta panulao i čudio se kako ništa ne grize, a kad bi izvukao iglicu bila bi mrtva ukočena i naravno pregrižena. Kako tome doskočiti i probati uloviti situ, a ljutu strijelku objasnit ću malo kasnije. Drugi problem sa strijelkom je taj da se riba često otkvači prilikom borbe, a to možemo zahvaliti njezinim vratolomni skokovima van mora, što je prelijepo za oko no tu se ustvari strijelka često otkvači. Mogao bih to poistovijetiti sa bassom jer sam i sam izgubio par lijepih basseva dok su iskakali iz vode usred borbe. No ovaj se problem da riješiti sa pravilnim odabirom udice i vođenjem borbe što ču nešto kasnije pojasniti. Zaboravio sam spomenuti da strijelka u borbi poprilično često zna krenuti punom brzinom prema nama i na svega par metara od barke početi sa divljim skakanjem van mora što opet učestalo rezultira otkvačivanjem ribe. Nemote se dati prevariti.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Pribor za ribolov strijelki

Prosječna lovna težina strijelki na mjestima gdje ja lovim je nekih 2.5 kilograma no ona naravno može narasti mnogo veča no realno strijelke preko pet kilograma su na Jadranu prava rijetkost osim oko ušća Neretve. Ipak, osobno koristim nešto jači pribor zbog mogučnosti ulova lice čija prosječna težina iznosi oko osam kilograma. Preporučio bih spin štap dužine od 2.40 do 3.00 metra gramaže do 60 gr no kako uvijek govorim to je stvar navike svakog pojedinca. Što se role tiče preporučio bih modele sa slobodnim hodom špule koje ribolov čine mnogo jednostavnijim. Kočnicu role namjestimo za borbu sa ribom, dok slobodni hod špule držimo uključenim dok panulamo i čekamo griz. Neka slobodni hod špule bude namješten što lakše da riba prilikom griza osjeti što manji otpor. Mogu toplo preporučiti Pennovu rolu Slammer Live liner 560 koja je veoma pouzdana i dovoljno jaka za borbu sa zbilja velikim ribama, a cijenom je i više nego pristupačna. Na roli imam namotan najlon debljine 0.35 mm, dok za predvez koristim fluorokarbon debljine 0.40 mm. Ne bih previše spominjao imena proizvođača, danas je zbilja nemoguče kupiti loš najlon ili fluorokarbon, te smatram da bi ribolovci i u ovom slučaju dati povjerenje več isprobanim markama u koje se uzdaju.

Udice za strijelke i predvezi

Da se radi o nekom drugom ribolovu ne bih previše diskutirao o izboru udice no u ovom slučaju udica je od ogromnog značenja, i o njoj ovisi dali čemo uloviti strijelku ili ne ( tko bi rekao he he). Udica koju najviše koristim u panuli je Owner Cutting point SSW u veličinama od 4/0 do 7/0 ovisno o veličini mamca i veličini ribe koju mislim uloviti, i sa ovim sam udicama veoma zadovoljan. Udica za strijelke mora biti izrađena od tanje žice i veoma oštra da bi što dublje penetrirala u tvrdo tkivo kakvo strijeka ima na i u ustima, no ipak mora imati i čvrstoću te je veoma bitno da ima veliku kontrakuku zbog njezinog famoznog iskakanja iz mora. Ove zadnje riječi se sigurno neče svidjeti pobornicima ulovi i pusti ribolova no cilj je strijelku uloviti, pofotkati i tek tada pustiti, jer bi u protivnom samo brojali udarce, a to nema veze sa ribolovom. Uz one Ownerove udice koje su mi se pokazale najbolje i koje bih vam svakako preporučio su sljedeće: Colmic Nuclear MR21, Black Cat i Sasame Chinu Ringed. Svi modeli udica koje sam nabrojao su offset, znači zakrivljen im je vrh u stranu u odnosu na vrat udice, pošto ih koristimo za panulu to moramo kliještima ispraviti da ne bi imali problema sa uvrtanjem mamca. Što se veličine tiče koristimo udice 4/0.

Pozabavimo se sada malo sa izradom predveza za strijelke, a kasnije ču opisati dvije montaže mamaca, onaj sa mrtvom iglicom i onaj sa živom i prema tome ćemo prilagoditi i izraditi naše predveze. Kod lova sa živim mamcem koristim kombinirani predvez sa tri udice pa evo kako to izgleda. Na komadu termo sajle jačine 20 libri vežem dvije udice 4/0 s time da je zadnja fiksna, a srednja, klizni čvor napravimo sa tanjim najlonom ili upredenicom. Dovoljno je svega 15 cm sajle te na slobodnom kraju napravimo malu omčicu i gotovi smo sa lovnim udicama. Sada na otprilike metar i po fluorokarbona debljine 0.40 mm vežemo klizno jednju manju udicu veličine 1, i ovdje klizni čvor možemo vezati komadom najlona iste debljine ili upredenicom. Ova udica služi za povlačenje mamca i u biti nije lovna. No uvijek postoji mogučnost da se ulovi neka druga riba te bih preporučio da koristite šaranske udice jer odlično podnose velike težine. I na kraju vežemo kraj fluorokarbona na omčicu na sajli čvorom koji vam se čini najzgodniji i predvez je gotov. Naravno predvez spajamo na glavni najlon pomoču virble koja ne bi smjela biti prevelika ali mora biti jaka. Ukoliko lovimo sa mrtvom iglicom stvar je mnogo jednostavnija. Koristimo i dalje sajlu jačine 20 libri i vežemo udicu, moram priznati da su mi se za ovaj sistem najbolje pokazale udice Sasame Chinu ringed, te na slobodnom kraju vežemo omčicu. Važno je da od kraja omčice do kraja udice razmak bude 35 cm. Sada vežemo drugu udicu i na slobodnom kraju omčicu ali ovdje razmak mora biti 28 cm. Kod ovoga sistema flurokarbon nije potreban već se spaja direktno na glavni najlon pomoču virble sa kopčom, potanko ću objasniti montaže nešto kasnije.

Mamci za strijelke i montaža mamaca

Što se mamaca za strijelke tiče mogu reči samo ovo, iglica, iglica i opet iglica. Živa iglica je najbolja, a mrtva je bolja od bilo kojeg drugog živog mamaca što se pokazalo već bezbroj puta. Dok bi frend lovio na mrtve iglice iz zamrzivača kao lud ja na živog šaruna i ušatu nisam imao niti trkac. To ne znači da se ona ne hrani drugim ribama nego je za ribolov iglica najbolja jer ukoliko smo na mjestu gdje ima strijelki možemo očekivati stopostotan griz (ne usudim se reči ulov). Ne bih o tome više duljio nego će bolje da vam pojasnim montažu iglice kako žive tako i mrtve. Montaža žive iglice je poprilično jednostavna pa ču s njom krenuti. Moram još jednom napomenuti da strijelka napada isključivo rep ribe i tu moramo grupirati dvije lovne udice. Znači, živu iglicu lagano primimo i zadnju udicu zabodemo lagano pod kožu dva centimetra od korijena repa. Drugu udicu koja je klizna zabodemo tako da od vrha jedne do vrha druge udice razmak bude nekih 7 cm i upravo zbog regulacije razmaka je ta udica klizna. Na kraju nam ostaje da onu malu udicu na fluorocarbonu zabodemo kroz kljun odozdo prema gore i to pri početku kljuna. Sada kada su sve udice zabodene moramo pripaziti da predvez lijepo prijanja uz iglicu, znači ne smije biti previše zategnut niti previše labav i to je to iglica je spremna za lov. Kod montiranja udica iglica doživi lagani šok i najbolje je kada je spustite u more lagano voziti i provjeriti kako se ponaša te rastegnuti panulu tek kada smo sigurni da se je iglica potpuno oporavila od šoka. Montaža mrtve iglice zahtjeva malo više pažnje, no nakon nekoliko pokušaja neče biti nikakvih problema. Za ovu montažu nam je potrebna igla, dovoljno je da duži komad žice na kraju malo povijemo da dobijemo zakačku za kvačenje omčice sajle. Odmjerimo na iglici gdje čemo postaviti prvu udicu na dužoj sajli. Opet neka to bude par centimetara od korijena repa. Tada sa iglom bodemo na to mjesto i provučemo iglu kroz cijelu iglicu da izađemo na usta van. Zakvačimo sajlu na iglu i povučemo iglu sa sajlom kroz usta van, udicu lijepo namjestimo i sa prvom udicom smo gotovi. Sa drugom udicom ponovimo postupak no moramo pripaziti da nam se omčice na sajli poklapaju. (znači duga sajla je par centimetara kraća a mjesto uboda odredimo tako da su nam vrhovi sajli zajedno. Kada smo i drugu udicu montirali moramo sa tanjim najlonom sa nekoliko čvorova čvrsto stisnuti kljun iglice, a možemo se poslužiti i elastičnim koncem. Kada smo i kljun fiksirali za kraj nam je ostalo da ispod škržnih poklopaca iglici pričvrstimo duguljasto olovo pomoču elastičnog konca. Ovo olovo služi za balans te „tjera“ iglicu da se uvijek kreće pravilno. Ja koristim olova od 15 do 30 grama težine ovisno o veličini iglice. Obje omčice sajle zakvačimo na kopču virble i spremni smo za ribolov. I ovdje svakako treba prije rastezanja panule provjeriti da li iglica „pliva“ kako treba. Mali trik je da prije montiranja iglicu primite za kljun i i rep i dobro potegnete. U tom slučaju iglici popuca kičma i tada se u vodi ponaša mnogo prirodnije.

Montaža mrtve iglice

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Vrijeme i mjesto za ribolov strijelki

Kao i svi predatori i strijelka voli mjesta sa jakim morskim strujama na isturenim rtovima oko otoka , na pličim brakovima i slično. Što se tiče dubine strijelki ona ne igra nikakvu ulogu, lovio sam ih u metar vode, a isto tako i na dvadeset metara dubine. Bitno je samo da na mjestu gdje lovimo ima sitne ribe i strijelke su sigurno tamo, stoga je preporučljivo imati na plovilu fishfinder koji će nas upozoriti na jata sitne, a isto tako i krupne ribe. Na pitanje kada krenuti u ribolov odgovor je veoma jednostavan, bilo kad možete krenuti u ribolov jer kako sam rekao strijelka napada i kada je sita. No ako čemo iskreno najbolji su rezultati u sumrak pa čak i noću ukoliko na nebu ima mjesečine. Ako govorimo o meterološkim prilikama najbolje se je pokazalo lijepo vrijeme sa laganim vjetrom koji mreška površinu mora. Prije velikog nevrijemena strijelke znaju doslovno poludjeti no imajte na umu da nevera na moru nije zezancija i nije potrebno riskirati.

Montaža žive iglice

Taktika ribolova

Ukoliko se panula živim mamcem brzina povlačenja neka bude oko 1.5 NM/h dok kod ribolova mrtvom iglicom brzina mora biti nešto veća od 2.5 do 3.0 NM/h. Velikih mudrolija i pravila nema, bitno je prolaziti što više terena i tamo gdje dobijemo griz treba se zadržati jer strijelka nikada nije sama. Dobro je i isprobavati na raznim dubinama, od same površine do dna. Za potapljanje panule preporučio bih olova sa zakačkama ”sgancio rapido” koja se brzo montiraju i isto tako skidaju. Ukoliko je strijelka gladna napasti će iglicu bez taktiziranja i nema straha od nerealiziranih grizeva. Inače uvijek panulam sa štapom u nosaču no kada dobijem prvi griz site strijelke (znači kasd mi udari i ostavi iglicu) uzimam štap u ruke i pokušam kontrirati odmah čim dobijem griz bez popuštanja najlona. Naravno dok čekam griz konstantno mi je uključen slobodni hod špule. Kada kontriramo strijelku i započne borba ona će pokušati sve, od divljih iskakanja do zaranjanja do dna i kretanja prema nama. Kod iskakanja najbolje je vrh štapa spustiti prema moru i dalje privlačiti strijelku. Inače obožavam svaku ribu prihvatiti rukom na kraju borbe no strijelke se jednostavno bojim jer je neukrotiva i grize sve oko sebe, stoga ju je bolje prihvatiti podmetačem ili kukom.

To je to sad pravac na more i ulovit ovu strašnu ribu, i kada je ulovite pogledajte joj ”Evil eye” i puno čete toga shvatiti o ovoj ljepotici.

Chris standing up holding his daughter Elva
Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana