Strava u mutnom

7 min read

PRM / Broj 13 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2016.

Drugi dio – brancin i palamida
U prethodnom članku smo zaključili kako se usput, dok se love lica i strijelka, ponekad ulove i brancin i palamida. Da to ne bi bio samo usputan ulov i ako želimo ciljano loviti palamidu i brancina panulom živom ješkom, treba primijeniti malo drugačiji pristup za povećati šanse. Tako se ciljani lov na recimo lice, uz taktičke promjene na terenu, može pretvoriti u vrlo izdašan lov na atraktivne i divlje palamide ili na plemenitog brancina, možda najukusniju ribu u moru.

Napisao i snimio: Marin Huzjak

Rujansko kasno popodne, oblačno, ali je bonaca. Grga i ja koristimo priliku da kvalitetno iskoristimo srijedu popodne poslije posla. Tih dana su lice radile pa smo se nadali mamici od 20+ kg. Prolazimo jednu puntu, križamo dublje, pliće, uglavnom radimo dubine od 2-9 m. Vidim po oblacima, površini i po tome što je zastao vjetar da će riba udariti svaki tren. Ma tu su, ali ih treba isprovocirati, stavljamo nešto manje iglice, ali nisam mu rekao da sam ih sada nadio na tanji predvez, 0,49 mm.

Plava raketa

Vučemo brzinom od 3-3,5 čvorova, relativno agilno za dodatnu provokaciju. Namjerno se izvlačim dublje, na 12-15 metara, radim nagli luk da igle potonu u pola dna, a onda ispravljam da dobiju na brzini pa da ih otpor počne dizati prema površini. Samo sam čekao da opali. I onda je opalila, prvo njemu na ruku, a onda meni na štap u nosaču gdje sam ga ostavio kad sam krenuo njemu pomoći. Zaboravio sam mu reći da je predvez tanak, a on je navikao loviti zubace na ruku s predvezima od milimetra. Jaka i brza riba od nekoliko kila mu je brzo pokidala predvez, a ja sam skroz savinuti štap od drugog griza pokušavao izvući iz nosača. Dajem njemu štap i dodatno otpuštam kočnicu da sve bude sigurno. Lagano vozimo naprijed, riba svako malo izvlači iz kočnice, ali nijednom nije izašla na površinu, što mi je čudno za licu. Puno vozi u dubinu, ali pumpanjem štapom malo po malo dolazi u vidokrug. Izduženi vretenasti srebrno-plavo-zeleni odbljesak otkriva ipak veliku palamidu. Nakon par bjegova riba se primiri, a kučma ju posprema u brod. Malo sam se razočarao jer sam očekivao da se radi o velikoj lici koja još nije svjesna što joj se događa, ali i ovo je nešto novo na ovoj poziciji. Tada sam shvatio da je ovakav lov palamide vrlo srodan lovu lice i može se usput prakticirati i dok se lovi lica. Otada sam se počeo igrati i shvatio da su palamide u proljeće i jesen uvijek tu negdje u blizini lica. Međutim, treba malo prilagoditi prezentaciju i tehniku. Konceptualno je panula konstrukcijski ista onoj za lice i strijelke, onako kako je opisana u prethodnom članku o njihovom lovu. Tako da sve što je tamo napisano o konstrukciji vrijedi i za palamidu, ovdje ću govoriti samo o posebnostima u konstrukciji. Palamide su u nešto dubljem, rijetko pliće od 5-6 metara. Obično je to između 12 i 20 metara dubine. Obzirom na dubinu dobro je koristiti i nešto olovnog otežanja. Na konstrukciji sa štapom zgodno je na najlonski leader staviti torpedo olovo sa zakačkama. Ovisno o dubini i brzini, ali i debljini upredenice, stavljaju se olova od 100 do čak 400 grama.

Npr. ako palamidu tražite tamo gdje je dno na 15 m dubine i lovite brzinom od 2 čvora, dovoljno je 100 grama. Za lov na 25 m sa 3 čvora treba 400 grama, itd. Dok je na tim pozicijama u kraju, u plićem gdje lovimo licu more uglavnom mutno, ovdje samo nekoliko desetaka ili koji stotinjak metara van te pozicije gdje je more dublje i gdje ciljamo palamidu – more je bistrije pa je i riba opreznija. Zato je dobro koristiti tanje predveze od 0,30 – 0,60 mm. Preporučam za palamide Savage Gear 100% fluorocarbon u debljini 0,49 ili tanji. Isto tako, ribe su opreznije pa nije dobro koristiti trokuke jer se obična udica bolje kamuflira uz ješku, manje je vidljiva. Također se koriste i nešto manje udice, npr. Owner 3/0 i 4/0. Za razliku od lice, palamidu je bolje tražiti s manjom iglicom koja joj je slađi i primjereniji zalogaj. Također, dobra ješka za palamidu je i skroz mali živi šarun i mala živa skušica, lokardica. Zbog ovako finijeg pribora puno je mudrije koristiti štap, ručna panula je rizična, iako meni jako draga. Nemojte zaboraviti podesiti kočnicu prema debljini predveza. Palamide se ovako najbolje love u proljeće i jesen, a zimi nešto bolje nego ljeti. Kad napada plijen dosta halapljivo guta, a i manje su ješke, pa uglavnom ne treba popuštati prije kontre. Lovim ih dublje ispred punti na kojima lovim lice. Odlično je i oko vrhova brakova u kanalima, kao i u uskim prolazima s pojačanim strujanjima korenta.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Plemeniti brancin

Lice su mi draže pa obično krenem iz plićega, onda se tu malo provrtim, pa izađem vani ako nema lice i nerijetko pokupim palamidu. Događa se i da palamida ugrize u plitkome, a lica vani u dubljem. Belaj nastane kad lica ugrize na tanji pribor namijenjen palamidi. Stanište s licom i strijelkom često dijele i brancini. Brancin je „čudna biljka“, ima ga i u plitkome i u dubokome, ali se lakše lovi u plitkome, jer u dubljemu obično odmara, a u plitko je uglavnom došao radi hranjenja. I njemu odgovara mutno more s gavunima i ciplićima. Tako da nije rijedak gost na ranije opisanoj panuli za strijelku i licu, pogotovo tamo gdje ima strijelki. Međutim, i ovdje, kao i kod palamide, treba malo prilagoditi sistem i pametnije odigrati pa se brancini mogu loviti i ciljano. Najprije valja kazati kako se na živu ješku u pravilu love veći brancini, iako sam imao i jednog malog od pola kila, a ugrizao je na iglicu dulju od sebe. Međutim, u pravilu se love komadi od 2 i više kila. Brancinov problem je što jako sporo raste pa su zato danas primjerci preko 6-7 kg postali prava rijetkost, iako su u Jadranu nekad ulovljeni primjerci teški i 16 kilograma. Kad se love lica i strijelka u pravilu se koriste deblje strune, pa se zato brancin ne lovi često, iako se mnogo puta s ješkom prođe kroz njegovu zonu u njegovom vidokrugu. On doleti do ješke, malo ju prostudira i odustane. To su pokazale i snimke s Water Wolf kamerom na predvezu. Naime, brancin je poznat kao riba osjetljiva na debljinu predveza. Zato bi trebalo kreirati predvez debljine od 0,25 do maksimalno 0,40 mm. Jasno je kako je s ovako tankim predvezima vrlo delikatan lov na ruku kad znamo da može udariti riba od 6-7 i više kila. No zato sa štapom nema problema, bitno je samo da se mekano namjesti kočnica i može ga se loviti s vrlo tankim najlonima. Obzirom na njegovu osjetljivost na debljinu, i osnove bi trebale biti tanke, bilo da se radi o ručnoj panuli u kojem slučaju debljina osnove ne bi smjela prelaziti 0,60 mm, ili kod panule štapom, gdje može biti korišten osnovni najlon 0,40-0,50 ili upredenica od cca 25-40 lb.

Nema potrebe koristiti onoliko velike role kao kod lova lice ili strijelke, dovoljna bi bila npr. Okuma Azores Blue 55 koja je izvrsno izbalansirana za tu namjenu, a vrlo izdržljiva i ne zahtijeva veliko održavanje. Udice neka budu veličine 3/0 i najviše 4/0, možda bolje sive matirane umjesto crnih, da se bolje stope s bijelom potrbušnicom od iglice il ikakve druge ješke. Kad sam se već dotaknuo ješke, super je osim iglice i bugva, ušatica, pješčana jeguljica, živa manulica, špar i glavoč bilac. Potonji glavoč mu je posebna poslastica, ali dobro treba paziti kako se nadiva jer se zna vrtjeti. Iz nabrojanih ješki je očito kako ne treba pretjerivati s njihovom veličinom. Tako je i za iglice najbolje da su srednje prema nešto manjima. Za brancina kod lova živom ješkom ne treba brzo voziti, od 2 – 2,5 čvorova. Bitno je po sunčanom i osvijetljenom vremenu ciljati mutnije terene. Najbolje doba u danu je svitanje i rano jutro, pa opet sumrak. Dobro je jugo kad pjeni u kraju, jer brancin je oportunist i dolazi po ranjenu ribu, a iglica nadivena na tankom fluorocarbonu upravo tako izgleda – lak plijen. Također su kod brancina posebno naglašene predatorske sklonosti po burnijem vremenu, kao i onih dana oko punog mjeseca i oko mine (mlađak) kad su strujanja mora i oscilacije plime i oseke izraženiji. Voli plitke isturene punte, mutne zavale s ciplima i posebno uske tjesnace s jakim korentima. Prema navedenom treba bazirati lov. Dakle, na takvim lokacijama u svitanje i sumrak treba s tankim predvezom tražiti brancine, kroz sredinu dana s debljim predvezom i bogatijom ješkom okolo po mutnim puntama tražiti licu i strijelku, a ako nisu raspoložene treba se opet s nešto tanjim predvezom izvući malo vani na dublje, dodati koje olovo i potražiti veliku palamidu. Kod nas su živom ješkom lovljene palamide od preko 7 kilograma. Dakle, kako je opisano u ovom i prošlom članku, lov lice, strijelke, palamide i brancina živom iglicom je vrlo srodan, i uz minimalne prilagodbe, intervencije i prilagođavanje stanju na terenu, u svakom trenutku možete ciljati onu vrstu za koju je to najbolje u danom momentu, i tako maksimalizirati svoje šanse. Nerijetko se u istom danu može uloviti više komada krasnih primjeraka brancina, strijelki, palamida i lica. Treba od nečega krenuti, a to je za početak isplovljavanje i lov na iglicu ili kakvu drugu ješku, a već to skupljanje ješke samo po sebi može ispasti vrhunska rekreacija.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana