Jezerske pastrve iz Lokvarskog jezera – uzgoj i poribljavanje prirodnih potočara
8 min readPR / Broj 47 / Veljača / 2012.
Lokvarsko jezero je zeleni dijamant Gorskog Kotara. Ljepota dubokog jezera i svježina okolnih šuma poput magneta privlače sve vrste ljubitelja prirode i vanjskih aktivnosti. S ribolovnog aspekta jezero je u zadnje vrijeme postalo poznatije po ubačenim ciprinidima poput šarana ili štuke, međutim, nema ribolovca koji nije čuo za orijaške jezerske pastrve uhvaćene prilikom pražnjenja jezera 1968…
Tekst: Dalien, www.dalien-fishing.com
Foto: Tomislav Šolić, Primož Butina-Pipo, Dalien
Zimska idila Lokvarskog jezera
Pod pritiskom invazivne štuke i grgeča pastrva je pomalo pala u drugi plan i samim tim ju nije baš jednostavno prevariti, no u jezeru još uvijek ima velikih pastrva. Članovi ŠRK Lokvarka se iznimno trude kako bi populacija jezerskih pastrva bila što brojnija. Upravo me nevjerojatna ljubav ovih ljudi prema potočnoj pastrvi inspirirala za ovaj tekst u kojem ću objasniti zanimljiv način uzgoja prvoklasnog pomladka autohtone potočne pastrve kojim svake godine nasađuju Lokvarsko jezero.
Uzvodni dio Mrzle Vodice – čarobno mjesto 
Na jezeru je dozvoljena upotreba čamaca ali bez benzinskih motora 
Cijela priča počinje s izlovom pritoka u zimi i lova matica
Veliki ljubitelj Lokvarskog jezera i entuzijast Daniel i ja stupili smo u kontakt putem facebooka i skupa smo odradili prvi ribolov iz čamca početkom lipnja. Na sam upit o mogućnosti ulova jezerske pastrve Danielu su zaiskrile oči i uz težak uzdah mi je objasnio kako ih u jezeru ima, ali se treba dobrano pomučiti. Dan je prošao u bezuspješnom ribolovu štuke i gledanju mrijesta šarana u mnogobrojnim uvalama, no predvečer se vrijeme počelo mijenjati i iz prvog pokušaja smo na žlicu prezentiranu na 8 metara dubine uhvatili prekrasnu jezersku pastrvu težine oko 1,5 kg. Ovo nam je dalo podstrijeh i za dva tjedna smo opet bili na jezeru. Dan je bio vjetrovit i sunčan te nam osim par kila vrganja i neizmjernog broja malih grgeča nije donio uspjeh u ribolovu pastrve! Jesenski cug sam morao propustiti zbog prinove u obitelji tako da je cijela priča stala na ova dva lipanjska izlaska. Daniel me cijelo vrijeme obavještavao o ulovima i planovima za izlov početkom zime i kada se to dogodilo morao sam doći u Lokve i napraviti ovu priču.
Iako mužjaci ne moraju biti velike ribe, lijepo je vidjeti ovakve macane
Mrijest u pritokama
Jezerska pastrva je potočna pastrva koja životom u stajaćici i većim dubinama promijeni pigmentaciju i postane – jezerska pastrva! Ona se mrijesti tijekom zime (kada nadođu veće oborine) u potocima koji se ulijevaju u jezero. Nagon za produžavanje vrste ih tjera daleko u potoke gdje se mrijeste na plitkom šljunčanom dnu. Utjecaj čovjeka u ovoj situaciji je upravo u povećanju postotka preživjele mlađi s prirodnih 1% na otprilike 10% u roku dvije godine.
Matice se čuvaju u bazenima s konstantnim protokom dok ne budu spremne bacati ikru 
Maticu treba prvo smiriti 
Mužnja se obavlja kada je riba spremna. Može proći i desetak dana, a navodno dobro reagiraju na južinu jer im tada proradi instinkt da dolaze oborine i visoka voda. Pastrva proizvodi 1000-1500 jajašaca promjera 4-5 mm po kili svoje mase. 
Na ovoj slici su učitelj i učenik, tko će nastaviti zanat?
Gospodin Zvonko Stenberger (u pozadini) je na gosp. Borisa Crnkovića (s mužjakom pastrve) prenio tajne uzgoja pastrve. Obojica su bili prisutni ispustu jezera 1968. i nalaze se na legendarnoj crno bijeloj fotografiji svjetskog rekorda jezerske pastrve. Gosp Zvonko je u samim počecima ovakvog uzgoja u pritokama hvatao matice bez agregata (i bez prave zimske opreme vjerojatno) i na licu mjesta muzao i oplođivao ikru.
Mužjaci ne moraju biti veliki i obično se jajašca matica oplođuju s mliječi više mužjaka
Cijela priča počinje s lovom matica koje ulaze u pritoke kako bi se mrijestile. Tajming je presudan i najbolji se rezultati postižu nakon oborina kada se potoci zamute i počnu rasti. Sam izlov se obavlja agregatom koji proizvodi struju od 110 ampera. Taj uređaj privremeno paralizira i privlači ribu sebi koju je ošamućenu lagano uhvatiti u podmetače. Problem je (usred zime) nositi agregat i svu logistiku u vidu posuda i bačvi kako bi se uhvaćene matice iz potoka usred šume neozlijeđene dopremile do mrjestilišta. Pojedinih godina zbog ekstremnih bujica ili suša izlov nije bio moguć.
Ovaj potentni mužjak od oko 3,5 kg je nakon 10-tak dana u zatočeništvu i višestrukog vađenja mliječi vraćen u jezero kod brane 24.12.2011. 
28.01.2012. smo ga opet zatekli u akciji u pritoci udaljenoj 5-6 kilometara od brane. Izgleda da je jedan od dominantnijih te jednostavno ne dozvoljava mu se netko drugi miješa. Ovaj događaj samo dokazuje koliko je ovakav način oplodnje pastrva učinkovit i siguran za ribu. 
Da bih snimio ovu sliku i clip morao sam doslovno klečati u snijegu… 
Video snimak njihovog plesa možete pogledati na mom You Tube kanalu ili u tražilicu upišite “Mrijest potočne pastrve na Lokvarskom jezeru“
Mrjestilište
Mrjestilište pastrva smješteno je u samim Lokvama i o njemu se brine gosp. Boris Crnković. Ono ima konstantan protok vode iz izvora temperature 7-9° C tijekom gotovo cijele godine. Uhvaćene matice i mužjaci se čuvaju u bazenima i svaki dan se isprobava spremnost matica za izbacivanje (muženje) ikre. Kada su spremne, ikra se odmah miješa s mliječi nekoliko unaprijed pripremljenih mužjaka kako bi se dobilo na raznovrsnosti genetskog koda. Nakon bacanja jajašaca (1000-1500 kom po kilogramu ribe) matice i mužjaci se vraćaju u jezero, a oplođena jajašca nastavljaju svoj život u „ormaru“ za inkubaciju jajašaca. Inkubacija traje 60-90 dana i može se točno izračunati umoškom broja dana i temperature vode. U tom periodu gosp. Josip svaki dan obilazi mrjestilište i pincetom vadi jalova jajašca koja svojim propadanjem imaju tendenciju da upropaste susjedna jajašca. Osim konstantnog protoka vode, ona se moraju i sterilizirati svakih nekoliko dana. Nakon 60-90 dana ribice se legu i u prvim danima se hrane iz žumanjčane vrećice koja im ostaje od jajašaca. U toj fazi trebaju biti u plitkoj vodi jer ih vrećice vuku na dno. Nakon što odbace vrećice gosp Josip opet mora svaku ljusku skupiti kako ne bi onečistile vodu. Nakon što potroše vrećice, 1-2 cm duge ribice treba polako učiti na umjetnu hranu (mljevene gammaruse). U ovom trenutku se u mrjestilištu nalazi oko 30 000 oplođenih jajašaca.
Ikra se slaže u „ormarić“ za inkubaciju kroz koji konstantno cirkulira voda 
Jalova jajašca treba svaki dan vaditi kako ne bi upropastili ostala 
Nevjerojatno da u vodi temperature 7°C raste život, no to se upravo događa s pastvama koje se legu sa 60-90 dana starosti. Prve dane života se hrane iz žumanjčane vrećice-ostatak jajašca. 
Nakon 5-6 mjeseci od mrijesta ribice imaju otprilike 3-5 cm i spremne su za ulaganje u uzgojne potoke 
Uzgojni potoci ne smiju biti spojeni s jezerom. Moraju biti potpuno izolirani i očišćeni agregatom od većih riba koje bi mogle biti prijetnja malim pastrvama. 
Ribice se okvirno raspoređuju po pet komada po metru toka
Uzgojni potoci
Uzgojni potoci ne smiju fizički biti spojeni s jezerom, već moraju biti zasebne (najčešće ponornice) izolirane cjeline kako bi se pastrvice nakon što su dosegnule 3-5 cm mogle pustiti u njih. Uzgojne potoke je prije puštanja mlađi potrebno „očistiti“ agregatom od većih klenova i pastrva koji bi mogli predstavljati opasnost za te male ribice. Pastrvice se puštaju po okvirnom načelu pet ribica po metru toka. Ponovni izlov tih istih riba i finalno puštanje u Lokvarsko jezero nastupa nakon dvije godine i one su tada velike oko 15-20 cm i teške 150-200 grama. Takve ribe su već dovoljno velike da ne budu meta baš svakog grabežljivca u jezeru, a opet su ribe odrasle u divljini i bolje se snalaze u novom okolišu za razliku od riba uzgojenih u ribogojilištima koje jadne često ne znaju kako doći do hrane u novoj sredini. Obzirom da je vrijeme odrastanja pastrva dvije godine, potrebno je imati nekoliko potoka u rotaciji kako bi se poribljavalo parne i neparne godine.
Nakon dvije godine, ovisno o prirastu, male su potočare velike 15-20 cm… 
.. i spremne su za vraćanje u jezero iz uzgojnog potoka! Ove ribe su same tražile hranu dvije godine u uzgojnom potoku i potpuno su divlje te kao takve imaju puno veću šansu za preživljavanje. Članovi Lokvarke mogu godišnje proizvesti otprilike 500 komada ovakvih riba što je itekako značajna cifra. 
Ove godine je najveća matica (izmriještena i vraćena u jezero) bila 91 cm!!!
Prizor za pamćenje
Krajem siječnja smo završavali priču i obilazili neke od pritoka jezera. Po prijašnjim iskustvima mrijest je već odavno trebao biti gotov, međutim, Daniel je primijetio zanimljive valove u ono malo odleđene vode prije ulaza u Lokvarsko jezero. Šuljanjem smo primijetili kako se radi o paru pastrva koje su bile u jeku svadbenog plesa i po svemu sudeći ženka još nije ispustila ikru. Radilo se o stvarno lijepim komadima težine oko 3-4 kg. Josip je po dva ožiljka odmah prepoznao mužjaka koji je vraćen natrag u jezero nakon što je “odradio” u mrjestilištu prije mjesec dana.
Jezerske pastrve su toliko lijepe, samozatajne i moćne ribe da je svaki trud za njihovo očuvanje na Lokvarskom jezeru opravdan. Može vam se posrećiti kao meni pa da već u prvom izlasku uhvatite ovakvu ili puno veću ribu. 
Za pastrvu na jezeru vrijedi uhvati i pusti režim
Lovostaj na pastrvu traje 1.10-28.02. a na jezeru za pastvu vlada režim ulovi i pusti. Dozvoljen je ribolov iz čamca, ali ne i upotreba benzinskih motora. Dnevne karte po 60 kn moguće je kupiti na nekoliko punktova, u restoranu “Eva” i „Jezero“ te caffe baru “Gorica”. Više o informacijama i kontakt brojevima na http://www.tz-lokve.hr ili putem facebook stranice “Lokve Ribiči”.
Svijetla budućnost…
Najveći neprijatelji pastrve su ponajprije štuke kojima su pastrve prava poslastica i od kojih se ovi primjerci manji od kile teško brane. Nije čudna omraženost prema štuki i broj im se kontroliranim odnošenjem prilično smanjio posljednjih nekoliko godina. Sljedeći problem su naravno sami ribiči koji smanjuju fond riba u jezeru, no stvari idu nabolje i sve više ljudi shvaća koliko vrijede te prekrasne jezerske pastrve!
I najkrupnije pastrve u doba mrijesta idu jako daleko u plitke pritoke jezera. Nakon velikih poplava neke od tih riba znaju završiti doslovno usred polja!
Možda je ipak najveći problem (nesavjesna) izgradnja brane i stvaranje akumulacije Mrzla Vodica na izvorskom dijelu Lokvarke. Lokvarka je bila najveći i glavni mrijestni potok koji se grana u mnoge manje pritoke idealne za mrijest jezerskih pastrva. Branom je sada taj put u pritoke jednostavno presječen. Ovakva situacija na neki način obvezuje ribolovce da pomognu pastrvi u reproduktivnom aspektu.
Članovi ŠRK Lokvarka godišnje uspiju uzgojiti 300-600 komada divlje potočne pastrve dužine 15-20 cm i po mojem mišljenju zaslužuju svako poštovanje u nastojanjima da održe i poboljšaju populaciju ove spektakularne ribe u jednom od najljepših hrvatski jezera.
