MANJIĆ – SLATKOVODNI BAKALAR

7 min read

PR / Broj 46 / Siječanj / 2012.

Piše: Zlatko Majstor

Manjić nikako ne spada u nama ribolovcima atraktivne riblje vrste prvenstveno zbog toga što se o njemu malo zna, a i malo govori ili piše. Većina ribolovaca zna za njega ali malo ih se odluči ciljano ga loviti. S mlićevima, kako ih mi zovemo u Podravini, susretao sam se već kao klinac mlićareći ih na Dravi u zimskim noćima. Na dijelu Drave oko Križnice mlićarenje ima dugu tradiciju i u zadnje vrijeme sve se više aktuelizira. Istini za volju, prije tridesetak godina mlićeva je bilo puno više i uloviti ih je bilo poprilično lako za razliku od danas kad se treba ipak malo i potruditi. Očito je da su globalni zagađivači učinili svoje. Mlićarenje je bilo i ostalo ribički zimski ritual koji pored samog ribolova obuhvaća obavezno loženje vatre, kuhano vino, špek na šibi i dobro društvo. Tko ne proba taj ne zna, a tko proba obično se i navuče na taj način ribolova. Predlažem da se sada i malo bolje upoznamo s jednobrkim proždrljivcima plemenitog podrijetla.

Manjić, menjka, žabar, mlić samo su neki od naziva ove poprilično tajanstvene ribe. Lako pamtljivo pravo ime i prezime mu je Lota lota i jedini je slatkovodni pripadnik porodice bakalara (lat. Gadidae). Naseljava isključivo sjevernu polutku Zemlje, a rasprostranjen je po Sjevenoj Americi, Aziji i Europi. Ono što je nama bitno je da je kod nas prisutan u vodama dunavskog sliva, a južna granica raspostranjivosti okvirno je obuhvaćena našim pastrvskim vodama. Manjić, kao i svi bakalari, voli hladne vode i teško podnosi zagađenja pa je radi toga dobar indikator relativno čistih voda. U slatkovodnim područjima krajnjeg sjevera (Kanada, Rusija) naraste do impozantnih veličina preko 120 cm dužine i 10 kg težine. Na našim vodama prosječni primjerci su 30 do 50 cm i u pravilu do kilograma težine. Svi primjerci preko tih gabarita smatraju se kapitalcima. Naslušao sam se neargumentiranih priča i o mlićevima preko 3 kg ulovljenih u Dravi no objektivo gledano svi ulovi preko 2 kg težine mogu se shvatiti kao ulovi života. Mlić je pomalo mistična riba jer glavninu svojih aktivnost obavlja zimi i noću. Svežder je i ima poprilično teško shvatljive životne navike. U ljetnom periodu aktivnosti su mu svedene na minimum, a vrijeme provodi hibernirajući u najduljim dijelovima gdje je temperatura vode najniža. Kasna jesen je početak priprema za mrijest koji se odvija obično u prosincu i siječnju. Ikru polaže po šljunku i kamenju iz koje se izliježu nakon 40 do 50 dana. U to vrijeme okuplja se u jata i mogući ulovi često su obilni. Manjić živi do 25 godina, a spolnu zrelost doseže u trećoj godini života. Ova riba voli pjeskovita i kamenita dna s jakim protokom vode, a ima i sposobnost mimikrije pa svojom bojom kože zna iznenaditi. Iako je mnogi ribiči pridospodobljavaju sa somom prepoznavanje je lako. Karakteristična jednobrka glava manjića je jedinstvena među našim slatkovodnim ribama i tu zabune nema.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Što se tiče samog ribolova manjića da bismo bili uspješni ne smijemo previdjeti nekoliko važnih faktora. Svakako najvažniji je godišnji i ništa manje važni dnevni period kada se mlićevi najbolje love. Odgovarajuća lokacija i pripadajući pribor je isto tako važan čimbenik uspješnosti i na kraju odabir mamaca. Sezona uspješnog ribolova manjića kreće u kasnu jesen i traje cijelu zimu. Ovisno o vodostaju ili bolje rečeno o zamućenju vode ponekad se manjić može loviti i tijekom cijelog dana ali udarno vrijeme je uglavnom sat vremena nakon smračivanja pa sljedećih sat do dva. Postoje karakteristični intervali pojačane aktivnosti koji obično traju oko sat vremena. Ovisno o raznim faktorima (vodostaj, tlak zraka, mjesečeve mijene itd.) intervali se ponavljaju češće ili rijeđe tijekom noći. Najčešća ribička zabluda vezana uz ribolov manjića je da što je hladnije da bolje grizu. Ta tvrdnja definitivno ne vrijedi. Jako bitno je da izaberemo poziciju na kojoj mlićeva ima. Dravski mlićevi vole pjeskovita ili kamenita dna na prijelazima dubine s jačim protokom vode. Obično su preko dana sakriveni u najdubljim jamama, a noću u potrazi za hranom pretražuju okolne pješčane sprudove ili strme kamenite obale. Samim time što se manjić najčešće zadržava u jačoj struji, a hrani se isključivo pri dnu primorani smo koristiti teška olovna otežanja što uvjetuje i teži pribor. To je i glavni razlog što manjića bije glas slabog borca i opreznog proždrljivca koji se uvijek sam ulovi. Ukoliko ste u mogućnosti da posložite nešto lakši pribor koristeći tanji najlon (npr. 0,22) sa lakšim olovnim otežanjem i osjetljivijim štapovima uvjeriti ćete se da su grizevi itekako vidljivi i da krupniji mlićevi znaju pružiti popriličan otpor. Kao indikatori griza nezaobilazne su starletice mada se još uvijek dosta upotrebljavaju i zvonca, a ponekad i kombinacija jednog i drugog. Dva su uobičajena dravska sistema za mlićarenje. Teško olovo ( 100 gr i više) ispred ili iza predveza. Jedina bitna stavka kod izbora udica je da su udice oštre i tanke. Raspon veličina je popriličan i značajno ne utjeće na lovnost. Udice odabiremo u pravilu prema mamcu koji mislimo ponuditi. Manjić je svežder koji će rado prihvatiti široku paletu mamaca. Sitne kedere (žive ili mrtve) i riblji filet osobno smatram najboljim mamcima mada poznajem dravske mlićaroše koji se kunu u neke čak i egzotične mamce poput raznih ptičjih crijeva, pilećih jetrica, špeka, lignji i sličnog. Koristan savjet u vezi čuvanja kedera zimi dao mi je Matija Ptiček koji kaže da kedere treba zimi čuvati na uobičajen način ali ih obavezno treba selektirati tj. odvojiti po vrstama jer time postižemo da ostanu duže živi. Posebno treba izbjegavati bilo kakve kombinacije s babuškama. Znanstveno objašnjenje te tvrdnje nisam u stanju dati ali činjenica je da Matija svake zime ima odlične kedere je vrlo dobar argument da je prihvatimo.

Što se tiče mogućnosti da se manjić izvaraličari moramo konstatirati da je nažalost mala pa ciljano varaličarenje teško je isplativo. Osobno sam prisustvovao prilikom nekoliko ulova manjića na varalicu ali se radi o usputnim ulovima prilikom špinanja smuđa. Pripremajući ovaj tekst pregledavajući internet naišao sam na nekim ribičkim forumima na neka zanimljiva rješenja kako pokušati izvaraličariti manjića poput npr. Mossia s Varaličar.com-a koji tvrdi da su na Dunavu lovljeni veliki mlićevi s ribljim filetom na jig udici. Predlažu se i razne drop shot kombinacije s filetom ili ukoliko se traži isključivo umjetni mamac onda treba biti neki dobro nadipani silikon. Mišljenja sam da varaličarenje mlićeva može biti zanimljiv izazov no o tome ćemo kad bude isprobano i provjereno.

Budući da sam isključivo varaličar i da već godinama ne mlićarim, a želio sam predstaviti ovu meni interesantnu ribu otišao sam u večernji ribolov s dvojicom iskusnih dravskih ribolovaca; Ivanom Žagarom i Tomislavom Uzelcem na Dravu kod Pitomače. Gotovo sve spomenuto u ovom tekstu demonstrirali su u otprilike sat i pol ribolova ulovivši sedam riba. Mamac je bio riblji filet, a tajna uspjeha u tome što znaju gdje i kada. Zahvaljujem im što su mi uveliko pomogli oko članka koji je pred vama.

Na kraju uobičajeni apel da se na vodi ponašamo pošteno. Manjić je u nezavidnom položaju jer nije zaštičen lovostajem, a kreće se uglavnom u jatima koja su lako izlovljiva. Pored svega toga nosi i „smuđevsko prokletstvo“ jer se svojom gastronomskom kvalitetom svrstava vrlo visoko među slatkovodnim ribama i zbog te činjenice jako mali broj ribiča pušta ga natrag u vodu. Manjić je danas ugrožena riblja vrsta ponajviše zbog raznih zagađenja i sve je rijeđi ulov na nekim vodama. Situacija s populacijom manjića na srednjem toku Drave još uvijek je zadovoljavajuća pa bi bilo dobro da tako i ostane. Bistro.

Chris standing up holding his daughter Elva
Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana