PROLJETNI RIBOLOV U LOPOČIMA

PR / Broj 37 / Travanj / 2011.

Sve počinje u lopoču

Piše: MARKO JEREN

• 

Proljetni ribolov u lopoču zna biti vrlo dominantan, jer se u tom plićem dijelu jezera najprije budi aktivnost riba, ali i aktivnost ostalog živog svijeta. Lopoč je trajna vodena biljka, mesnate stabljike s velikim listovima. Krase je lijepi cvjetovi u nekoliko boja. Listovi su maslinasto zelene boje, te uspješno rastu u stajaćoj ili sporo tekućoj vodi. Lopoč loše podnosi hladnoću, pa prilikom pada temperature vode zimi dolazi do biološke promjene, pa mu list i stabljika istrunu. Ukoliko je voda gdje lopoč raste dovoljno duboka, pa se korijen ne zaledi, lopoč će i iduće proljeće potjerati svoje stabljike i listove na površinu jezera. Zašto riba u proljetnom razdoblju postaje najprije aktivna u dijelovima jezera gdje se nalaze polja lopoča? Pa, takva području su šaranima vrlo zanimljiva iz nekoliko jednostavnih razloga. Lopoči im nude: hranu, sigurnost i ako je pliće – topliju vodu.

• 

• 

Hrana i sigurnost

Jedan od najvažnijih čimbenika zašto se šaran zadržava u dijelovima s lopočima je hrana. Poznato je, kako se porastom temparature vode pokreće sav živi svijet u jezeru. Osim riba, školjkaša i člankonošaca, počinje se buditi i biljni svijet. U to vrijeme korijen lopoča počinje tjerati svoje izdanke koji su vrlo interesantni svim stanovnicima jezera. Kako su naša jezera u većini slučaja blago zamuljena, šarani pronalaze puno prirodne hrane baš u mulju. Na jelovniku šarana će se naći sve ličinke kukaca, krvni crvi, gliste… Tako obilan životinjski svijet u vodi nam pruža dobru priliku da na istom mjestu prevarimo i nekoliko šarana, jer se oni tamo već nalaze u potrazi za hranom. Neki ribolovci smatraju da se šarani u proljeće nalaze u lopočima jer su naučeni na njihovu sigurnost tijekom ljeta i jeseni. U ljetni i rano jesenski period stabljika lopoča je čvrsta, a listovi su žilavi. Takva stabljika šaranu može pružiti osjećaj sigurnosti, ali rano proljetnom periodu ne. Lopoč prvo tjera svoje listove, a tek onda stabljiku, te taj proces “rasta“ traje oko 3 tjedna (ovisno o temperaturi vode, hranjivom tlu odnosno mulju, količini svijetlosti, dubini vode i slično). Smatram da će pravu sigurnost i zaštitu šaran ipak prije potražiti u nekoj potopljenoj krošnji uz obalu nego u lopoču koji tek niče. Ta će se situacija vrlo brzo promijeniti. Čim lopoč istjera svoje listove na površinu i napravi od njih“žilavu mrežu“, tek će ona šaranima pružiti sigurnost.

• 

• 

• 

Pozicija

Odabir kvalitetne pozicije za rano proljetni ribolov je od velike važnosti. Stoga treba obratiti pažnju na svaku sitnicu. Prvo i osnovno je sakupiti što više korisnih informacija o jezeru, poziciji, načinu ribolova, količini i tipu prihrane, te taktici ribolova u proljetnome periodu. Svaki, pa tako i onaj najmanji pojas lopoča ima svoje rubne dijelove. Poznavanjem rasporeda i oblika polja lopoča, olakšat ćemo si prezentiranje mamaca na top mjestima. Top mjesta su dijelovi unutar površine ili tik pored lopoča, gdje pružamo mogućnost lakšeg kontroliranja ribe tijekom samog početka borbe. Vrlo je važno da nam najlon ili špaga ne prođe ispod korijena lopoča, jer to u 95% slučajeva rezultira gubitkom ribe i sistema. U takvim ribolovima bi bilo dobro koristiti klizne sisteme kako bi se riba u neželjenoj situaciji uspjela osloboditi prvo olva a zatim i udice. Uspijemo li pronaći poziciju koja osim lopoča ima još neku drugu prirodnu prepreku, automatski nam se povećava mogućnost boljeg ribolova. Ovdje prvenstveno mislim na potopljeno granje uz obalu, srušena stabla u vodi, potopljene panjeve, busene trave i, pojase trstike… U proljetnome periodu, šarani se vole zadržavati blizu svih sigurnih zona koje im pružaju dovoljnu količinu prirodne hrane. Takve lokacije nije uvijek lako naći jer zahtijevaju više istraživanja, lociranja, zabacivanja, no u konačnici i više poteza ribe.

• 

Jedan od velikih problema kod proljetnog ribolova u lopoču je i nepoznavanje njegovog izgleda. Lopoč, koji još nije do površine istjerao svoje listove postaje problem kojeg možemo vrlo lako ukloniti. Markiranjem pozicije možemo donekle locirati do kuda se kreću rubni dijelovi lopoča, ali točno stanje nikad ne možemo znati. U ljetnim mjesecima poslikajte lopoče i čuvajte te slike kod sebe. Na nekim jezerima se lopoč ne mijenja godinama te je lako putem slike saznati gdje treba zabaciti, dok na nekim jezerima nažalost iz godine u godinu lopoč zauzima sve više vodene površine u svoje carstvo i tamo je teško na ovaj način povezati se s vodom.

• 

Lanjska uskršnja kampanja

Ribolov u lopoću je za mene jedan od velikih izazova,pogotovo u proljetnome periodu kada se može na štapu očekivati manja i veća riba. Teško je selektionirati veličinu ribe koju ćemo uloviti, zapravo to je nemoguće. Ali je moguće uživati u svakom potezu šarana i kroz brigu o ribama iskazati im štovanje

Prošlog uskrsa odradili smo kampanju od 7 dana na jezeru Finzula. Lovio sam na sjevernoj strani jezera zvanoj Frizerka. Pozicija “Dalekovod“ mi je pružila ugodne trenutke, gdje sam ulovio mnogo lijepih riba, družio se s prijateljima te u potpunosti spoznao čar ribolova. Od mamaca sam korsitio boile: Squid oct. Veličine 14mm i 18mm, Megaspiced veličine 14mm i 18mm te Pineapple + Banana veličine 14mm i 18mm. Uz to sam kombinirao s domaćim i kupovnim peletama CSL, Mussel, Bloodworm i Halibut te nešto pripremljenoga partikla u sastavu: kukuruz, konoplja i mješavina sjemenki za golubove. Nije prvi puta da sam doživio od jezera Finzula nešto što se u rukometnom žargonu kaže “izuo ga iz tenisica“, tako da sam ovaj ribolov odlučio podjeliti s Vama.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Mamci i prihrana

U proljetnome periodu najbolje je koristiti mješovitu prihranu kojom možemo zainteresirati šarane, ali i druge vrste riba u jezeru. Korištenjem hrane sitne granulacije zainteresirat ćemo manju ribu ( bijela riba, manji šarani…) te tako signalizirati snažnu aktivnost u vodi drugim ribama iz toga dijela jezera. Osim što ćemo zainteresirati ribu za hranom, sitnom granulacijom ćemo duže ribu držati na hranilištu ili u blizini hranilišta i tako si povećati šanse da ju ulovimo. Korištenjem brašnaste hrane i peleta dodatno ćemo zamutiti hranilište i tako ribi prenijeti jasan signal – “HRANA!“.

• 

• 

• 

Ukoliko se odlučimo na korištenje sjemenki, nikako ne zaboravite početi ribolov bez uporabe jedne od glavnih zrnatih mamaca – kukuruza. Kukuruz je jedan od najčešće korištenijih sjemenki u športskom ribolovu. Često puta u proljetnom periodu koristim kukuruz (šećerac) pri otvaranju hranilišta. Možemo ga koristiti u solo izdanju prihrane, dok se odlično uklapa u bilo koju kombinaciju s nekom drugom prihranom.

• 

Osim kukuruza, gotovo stalno sa sobom nosim sjeme konoplje koju volim prokuhati u jezerskoj vodi i tako vruću je koristiti kao prihranu u kombinaciji s kukuruzom šećercom ili nekom drugom dubinskom hranom. Kukuruz i konoplja nisu jedine sjemenke koje se mogu koristiti kao prihrana. Na mom popisu ih je jako puno, a u ovom tekstu bih još izdvojio uporabu mješavine sjemenki za golubove, koje ako se dobro pripreme, postaju vrlo učinkovite. Sjeme treba prvo isprati da bi se iz njega prvo riješili neželjene prašine i smeća. Sjemenke prvo namočimo 12 sati, te ih prokuhamo u istoj vodi u kojoj su se i namakale. Prilikom kuhanja trebalo bi stalno miješati sjemenke kako se donji sloj zrna ne bi zagorio i uhvatio se za zdjelu. Sjemenke kuhamo oko 2 sata, te onako vruću “smjesu“ ostavimo da se malo ohladi. Kada se temperatura smanjila na pola, dodamo 300 g šećera (na 3000 g skuhanih sjemenki) i sve promiješamo. Kada se “smjesa“ u potpunosti ohladila, sjemenke će upiti gotovo svu tekućinu koja se nalazila u vodi. Tako pripremljene sjemenke se mogu kombinirati s ostalim partiklom (kukuruz + konoplja), ali se mogu dodati i u smjesu za raketu.

• 

• 

• 

• 

Pelete

Ono što vam još može pomoći u proljetnome ribolovu u lopoču je korištenje peleta. Peletirana hrana nam pomaže što prije zamutiti vodu te poslati signal ribi. Danas na tržištu postoji mnogo vrsta peleta, raznih veličina, brzine topivosti, te sastojaka od kojih su pelete napravljene. Koristite li ih u proljetnome ribolovu, nemojte zaboraviti sa sobom ponijeti CSL pelete na bazi kukruzne mlaćenice (Corn Steep Liquor), pelete na bazi konoplje(Hemp), pelete na bazi krvnih crva (Bloodworm) i školjki (Mussel). Ove četiri vrste peleta su u vodi vrlo brzo topive i ribama brzo pokazuju put do hranilišta.

• 

• 

Osim peleta i rastresitih sjemenki, uspješan ribolov možemo imati koristimo li i dubinsku hranu. Brašnasta hrana ima istu zadaću kao i peletirana, samo što se nalazi u drugačijem obliku. Neke hrane imaju veću atraktivnost i šalju brži signal ribi. Brašnastu hranu možemo koristiti kao slobodnu prihranu ili je miješati s drugim ( partikl, pelete, drobljene boile, živi mamci, naravno gdje god su dozvoljeni). Na tržištu postoje mnoge dobre brašnaste hrane, a izdvojio bi neke od njih koje su mi dale nešto bolje rezultate od drugih: Dynamite Baits Betain Green, Dynamite Baits Amino Black, Aabaits Mussel stick mix, Dynamite Baits Source groundbait + stick mix. Te brašnaste hrane sam kombinirao s vrućom konopljom, kukuruzom šećercom, mješavinom peleta te nešto drobljenih boila, i rezutat je bio impresivan.

• 

• 

• 

• 

• 

Boile

Naravno da ne smijemo zaboraviti ni „čarobnu kuglicu“ s kojom ćemo uloviti šarana. Moji favoriti su neke od provjerenih domaćih boila u koju imam puno povjerenje. Kada upotrebljavam domaće boile, a ne sjećam se kad sam zadnji puta lovio bez njih, nužno je držati se nekih smjernica, jasno ako želimo imati kvalitetan i lovni mamac. Kad je jednom temperatura vode porasla i šaranov metabolizam počeo raditi na veliko, on se priprema za mrijest. Tada slobodno otpustite kočnicu i napravite kvalitetnu boilu, bez straha da ćete sa nekim hranjivim komponentama pretjerati.

• 

Prezentacije i sistemi

Proljetni period nam pruža mogućnost isprobavanja mnogih sistema, jer je riba gladna i u želji da što prije namiri svoje potrebe nije toliko pažljiva. Kao i svi drugi ribolovci, i ja uvijek imam svoje provjerene sisteme koje koristim u ribolovima. Kada lovim strogo u lopoču cijeli sistem je podređen tome. Za početak koristim deblji najlon, promjera 0.33 mm Daiwa Senzor Brown kojeg obično spajam sa “snag- leaderom“ monofilom promjera 0.45 – 0.50 mm. On ublažava urezivanje u korijen lopoča. Deblji najlon će se teže urezati u tvrdi korijen lopoča nego tanja špaga, pa ga iz toga razloga i koristim. Glavni dio sistema se sastoji od „leadcorea“ nosivosti 60lb od Krystona, te „safety bolt“ montaže s bočnim kopčanjem olova. Gumicu koja sjeda na klipić od olova ne stiskajte jako jer ponekad s gubitkom olova spašavamo ribi život.

• 

Ukoliko ne lovim strogo u lopoču nego na njegovom rubnom dijelu, moj sistem izgleda drugačije. Koristim najlon 0.25 mm – 0.28mm Sufix XL Strong, te shock leader (u punom smislu) 0.27 mm Sufix Matrix Pro ili Sufix Performance braid. Također koristim i „leadcore“ od Krystona nosivosti 60 lb i „safety bolt“ montažu s bočnim kopčanjem olova. Težine olova variraju od 90-140 grama, a ovisno o priboru koji koristim, i na kojoj udaljenosti lovim. U dnevnim ribolovima volim loviti s predvezima napravljenima od fluorocarbona (Sasame 0.35 mm) te mekanim tonućim upredenicama (Kryston Super Nova 15 lb). Često puta koristim kombinaciju fluorokarbona i mekane upredenice što mi uvijek donese ribu više. Noćni sistem će biti izrađen od nešto kruće upredenice kako bi bio siguran u ne petljanje istog. U dnevnim ribolovima, prvi izbor mamca je boila i to: snjegović prezentacija lovnog mamca s dodatkom pop up boile Pineapple + N-butyric Acid od Nutrabaits-a ili Fruitella od Mainline-a. Noćne prezentacije su često puta rezervirane za tonuće solo boile izvađene iz dipa. Ukoliko sam ribu primamio peletama, dubinskom hranom ili sjemenkama, obavezno će se u vodi naći kombinacija dva zrna kukuruza + spužvica ili samo 1 zrno tigera. Lijepo je vrijeme pred nama, iskoristite priliku i otiđite na vodu…

•