Ribolov kapitalnih mrena kotrljajućom žlicom
4 min readPR / Broj 41 / Kolovoz / 2011.
Granice između varaličarenja i mušičarenja ponekad su toliko male da se neke tehnike ribolova mogu obostrano primjenjivati. Ovaj put riječ je o načinu varaličarenja kotrljanjem teškim metalnim varalicama koji je u principu jako sličan tehnici mušičarenja teškim nimfama…
Piše: Zdravko Šavor
Foto: No Name, Robert Pljuščec
Kapitalna mrena udarila je na kotrljajućeg Kastmastera
Kako se u zadnje vrijeme popularna varaličarska tehnika „light spinning“ jako približila mušičarenju teškim nimfama, barem po veličini mamca, tako je u prošlosti ribolov strimerima mušičarskim priborom praktično izbrisao granice između te dvije tehnike lova umjetnim mamcima. Danas mnogi ribolovci bacaju strimere varaličarskim priborom pa je jedan naš prijatelj iz Slovenije svoj kapitalni ulov štuke od 116 cm ostvario upravo na taj način. Ovaj put riječ je o klasičnom varaličarenju teškim izduženim metalnim varalicama na rijekama te mnogi i neće vidjeti neku sličnost s mušičarenjem. No upravo način vođenja mamca, u ovom slučaju metalne varalice, gotovo je identičan vođenju teške nimfe uz dno rijeke, u samom brzaku ili na prijelazima iz brzaka u neznatno mirniji dio u kojem je nešto veća dubina, a tu se krije i većina riba koje čekaju da im rijeka nanese plijen.
Modeli varalica koje koristim su Kastmaster, Hansen „Salmo“ model od 28 grama i Strata Spoon
Pretpostavimo da znate neki brzak na rijeci oko (i u) kojem se kriju kapitalne mrene. Za ovu tehniku potreban vam je nešto brži štap, poput 60 gramskog Prologic Boner modela, pouzdana varaličarska rola s tanjom upredenicom i kutija s nekolicinom teških metalnih varalica koje možete daleko baciti i relativno brzo tonu do dna. Modeli varalica koje koristim su Kastmaster, Strata Spoon i Hansen „Salmo“ model od 28 grama, no dobra je sva „heavy metal“ artiljerija izduženog oblika koja se inače koristi za varaličarenje bolena. Ovaj put varalica se ne vuče brzo po površini. Naprotiv, za njezino kretanje koristimo isključivo energiju rijeke, pa se prepušta matici da ju nosi, a ribič vrhom štapa i skupljanjem viška upredenice samo kontrolira situaciju i drži kontakt s varalicom. Žlicu izvlačimo iz rijeke tek kada otputuje nizvodno izvan zone griza.
Dakle, riječ je kako bi prijatelj „No Name“ rekao o ribolovu u leru ili bez imalo gasa, gdje koristimo energiju i brzinu rijeke za kretanje žlice. Ovdje u potpunosti vrijedi pravilo „manje je više“, jer s manje uložene energije u okretanju ručice na roli postižete bolji rezultat. Slično kao i kod mušičarenja teškim nimfama potrebno je držati kontakt s mamcem koji se doslovno kotrlja pri dnu ravno do ribljih usta, a da bi to bilo moguće najbolje je podignuti štap visoko pod kutom od 45-60 stupnjeva u odnosu na površinu vode. Dobro je pozicionirati se nešto nizvodnije od mjesta na kojem pretpostavljate da se nalaze mrene te bacati varalicu uzvodno i dovesti ju do ruba štroma i nešto mirnijeg i dubljeg dijela. Tada ju jednostavno pustite da lagano tone do dna i često se griz dogodi baš u tom propadanju. Ako ga niste registrirali, laganim namatanjem role držite kontakt s kotrljajućom varalicom koja putuje u smjeru riječnog toka ravno prema ribama koje su okrenute glavom uzvodno i kupe potencijalni plijen koji im dolazi ravno do usta. Povremenim trzajima samo dodatnim bljeskom pojačajte efekt umirućeg plijena kojeg nosi rijeka. Grizevi se registriraju kao oštri udarci na vrhu vašeg štapa, pa je na taj znak potrebno zadati umjerenu kontru. Sa kontrom ne treba pretjerivati s obzirom da riječna struja praktično sama zada kontru koju je samo potrebno potvrditi. Već po prvih par sekundi drila lagano se prepoznaje radi li se o mreni ili o nekoj od kolateralnih žrtava, poput klena ili soma koji također vole pokupiti na ovaj način vođenu varalicu. Mrene su dosta energičnije pri udarcu na varalicu, snažnije se bore i njihovo zamaranje zna potrajati, za razliku od klenova koji kao da se objese o varalicu i ipak puno lakše izvlače iz vode. S obzirom da se lovi na kruto, sa štapom brže akcije i upredenicom, kočnicu na roli obavezno namjestite tako da umjereno proklizi i na taj način se povećava realizacija grizeva.
No Name i savska ljepotica
Ovim načinom vođenja žlice možete uloviti i jeza ili bolena, znači sve riječne predatore koji se tijekom dana zadržavaju na prijelazu između brže i sporije vode i idealna je tehnika za topliji period godine kada većina riba dolazi u brzake koji su bogatiji kisikom i uklijama, tj. potencijalnim plijenom. S obzirom da se varalica vodi jako blizu dna postoji opravdana bojazan da će se neka od njih zakvačiti i izgubiti, no olakšavajuća okolnost je što se na rubu štroma zbog jačine riječne struje uglavnom ne uspiju zadržati prepreke za koje bi se mogla zakvačiti varalica, a samo kamenje je oblo pa je kotrljanje uglavnom moguće. Tek se povremeno na trokuku kvače nečistoće s dna i trava, a ako i zapnete, gubitak metalne varalice i nije toliki gubitak u usporedbi s gubitkom voblera. Jednako lovne metalne varalice možete napraviti i sami u vlastitoj radionici.
Puštajte sve mrene koje ulovite 
Robi i mrena
Popularne „uradi sam“ varalice zagrebački majstori sa Save radili su od metalnog pribora za jelo, a i nabava metala za izradu ne predstavlja nikakav udar na džep. Kotrljanjem se mogu voditi i silikonske varalice montirane na olovnu glavu, no uvjerenja sam da je metal dosta učinkovitiji i da bljesak koji proizvodi izaziva mrenu da promijeni poziciju i pokupi ju čak i kad varalica ne putuje direktno na nju.
