U proljeće na oprezne orade

PRM / Broj 12 / Travanj / Svibanj / Lipanj / 2016.

Dagnje su najbolja ješka za ovo doba godine, ali je s njima problem što su jako mekane i lako spadnu s udice prilikom zabačaja. Nemojte previše kemijati, nego otvorite dvije do tri velike dagnje i brzo ih popikajte na udicu te stisnite s dvadesetak namotaja silikonskog konca – fila elastica

Piše: Željko Vedernjak

• 

Orade prilaze obali u pliće more čim osjete da se vrijeme stabilizira i more zatopljuje. Temperatura mora koja je u porastu te stabilno i toplo vrijeme aktivira apetit većine sparida, posebno orada. Odlične su pozicije s pješčanim dnom prošaranim blagim stijenama gdje u većim kolonijama žive školjke poput dagnji ili kunjki, kao i morski ježevi. Zbog ovih vrsta su stjenoviti tereni bogati hranom i na njih se velike orade nepogrešivo vraćaju svakog proljeća. Ako je na spomenutim terenima prisutan i kurenat, sveprisutnost orada u proljeće je zagarantirana. Oradina aktivnost hranjenja je tijesno povezana s kurentom, što je kurenat jači, oradino je hranjenje aktivnije. Zadnjih par godina, pogotovo prošle i ove sezone, oradu gotovo da možete loviti cijelu godinu, osim neka dva mjeseca najljuće zime. U proljeće se, ovisno o dijelu Jadrana gdje lovite, redovito love na pozicijama s većom dubinom uz obalu, sa standardnim mješovitim dnom između kamena i pijeska koje je skoro uvijek obraslo travom. Tu se nalaze veće količine oradine omiljene poslastice, školjaka, uglavnom dagnji. Orada sada u priobalju nema u tolikoj količini koliko ih je bilo krajem jeseni i početkom zime i nije ih jednostavno pronaći. Ne zadržavaju se stalno na istome mjestu i rade samo u „promjenama“ struje. To pravilo će vrijediti sve manje što će more biti toplije, ali za sada je stvar vrlo jednostavna. Oradu sad ne lovimo na način da ju čekamo, sada ju moramo tražiti.

• 

Aktivan ribolov

• 

Iz tog razloga i pribor moramo prilagoditi ovakvom ribolovu. Koristite lakše teleskopske štapove i čim lakše role s brzim prijenosom. Mi smo koristili dva kompleta pribora, teleskopske šaranske Prologicove štapove C1 dužine 3,60 i jačine 3 lb uparene sa klasičnim Okuminim baitrunnericama Epix 65 za dalje izbačaje i naše standardne špinerske štapove kojima smo lovili bliže obali s tanjim predvezima i manjim olovima. Osnovni najlon na jačem priboru je 0,30 mm, dok smo na špinerima koristili tanke upredenice sa zadnjih par metara fluorocarbona navezanih direkt za upredenicu. Za predvez standardno koristimo fluorocarbon debljine 0,23 do 0,30 mm. U ovom proljetnom periodu koristimo manje udice veličine od 2 do 6, po mogućnosti nešto tanje nego inače. Manje veličine udica koristimo zato što orade sada ne primaju „luđački“ nego su puno opreznije i ispljunut će veću udicu ako ju osjete na mekanim ješkama koje sada najčešće koristimo. Kod sistema je važno da bude što manje gramaže kako bi stvarao što manji otpor prilikom oradinog „pipanja“ i ispitivanja ješke. Zato je veliki morski crv sada najbolji izbor. Za razliku od crva, bibi je izuzetno lovna, ali za proljetni ribolov možda i pretvrda i prevelika ješka koja se ne skida lako s udice.

Ne treba ga zanemariti ukoliko jako zatopli i proradi i sitniš jer sitnoj ribi treba dosta vremena da bi ga skinula s udice, a njegova veličina nam garantira da će čak i nakon napada sitneži ostati popriličan komad na našoj udici, spreman da dočeka pravu ribu. Njegova je tvrdoća sad štetna jer orada preferira mekše mamce, a koncentracija sitne ribe je gotovo nikakva, tako da bez straha možemo korisititi mekšu ješku. Još jedan od razloga zašto je crv trenutno bolji od bibija je taj da je lako dostupan, a i njegovo je čuvanje puno lakše. Loveći s njime mogu se ostvariti vrlo daleki izbačaji, lako i brzo se montira na udicu, a njegovo je čuvanje jednostavno i dugotrajno. Koristite nešto manje komade crva nego što je uobičajeno, od 3 do 5 cm. Ukoliko ste našli poziciju s oradama i one su počele raditi, nastojte što je moguće više skratiti vrijeme za ješkanje i prezabacivanje sistema (ako niste vješti u ješkanju preko igle, slobodno to izbacite i crva samo par puta prošijte udicom). To se odnosi i na očišćene dagnje koje su možda i najbolja ješka za ovo doba godine, ali je s njima problem što su jako mekane i lako spadnu s udice prilikom zabačaja. Nemojte previše kemijati nego otvorite dvije do tri dagnje i brzo ih popikajte na udicu te stisnite s dvadesetak namotaja silikonskog konca – fila elastica. Filo ih uopće ne smeta, dagnja im je takva poslastica da se neće obazirati sve da ju i omotate najlonom debljine 0,60 mm. Ovo je jako važno jer skraćujući vrijeme prezabacivanja povećavate broj oradinih grizeva. Zašto? Period oradine aktivnosti na određenom području traje jako kratko, nekad tek 20-30 minuta i zatim slijedi stanka od sat ili dva kad se ne javlja. Iz ovog proizlazi i sam način ribolova. Često lovimo na širem terenu nego inače i s većim razmakom između zabačenih štapova nego inače pa koristimo običan „bank stick“ sa senzorom koji se vrlo lako uglavi u škrape ili pukotine na molovima. Ukoliko ste na poziciji na kojoj se riba ne javlja, odmah ju mijenjajte. Zapamtite, orada se sad ne čeka nego traži. Zato je fora raditi sa dva štapa i kretati se u jednom smjeru te periodički pomicati jedan za drugim štapom svakih 15 do 20 minuta.Što se tiče samog griza, on je potpuno drugačiji od onog na koji ste navikli. Orada sad grize mlako, grizevi su sad cimavi i isprekidani kao da vam kakav fratrić pomalo nateže ješku. Samo primi mamac, potegne par puta pa stane i opet ispočetka. Sama kontra je stvar procjene. Važno je da štap na prvi pomak senzora uzmete u ruku, a najlon držite među prstima te da vaše kontriranje bude brzo i jako.

• 

Stalci za štapove

Metalni stalci za štapove (bank stickovi) mogu se postaviti na različitim vrstama terena i sigurno će vam olakšati boravak na moru. Na njih se mogu montirati obični gumeni ili plastični držači štapova, a mogu se staviti i elektronični indikatori ugriza. Nekad teško prihvaćena novotarija danas je postala normalan prizor na Jadranu. Osim što će vas pravovremeno upozoriti na griz, senzori vam omogućuju više vremena za uživanje u moru, a u noćnom ribolovu si čak možete priuštiti i da malo odrijemate. Električni signalizatori će vam javiti ako što zagrize u međuvremenu. Osim klasičnih jednodijelnih držača, u zadnje vrijeme se sve češće koriste i razne vrste rod podova ili tripoda, ali ih mi izbjegavamo za ovu vrstu ribolova jer se često selimo pa su dosta nezgodni za transport zbog svoje veličine i težine. Oni su idealni za duži stacionarni ribolov poput npr. noćnog čekanja brancina na postavu.

• 

• 

• 

Sve na dnu

• 

Orada se u većini slučajeva ribolova s obale lovi sistemima na dnu. Jednostavno gledano, to je udica, olovo i vrtilica. To je objašnjenje jednostavno sve do trenutka kad se nađete na terenu i shvatite da dobro odabran sistem može donijeti i dobar ulov. Prvo je pravilo da se sistem odabire prema mamcima kojima raspolažemo. Primjerice, bibijem možemo loviti samo na sisteme s predvezom, dok živog raka, velikog crva ili razne školjkaše možemo montirati i bez predveza, s olovom tik do udice. Ovo je stari sistem koji se koristi otkad je najlona i udice. Treba ipak pripaziti na sitne moderne detalje, pa između udice i olova stavite gumenu ili silikonsku fluo perlu. Prilikom zabacivanja štapom dolazi do jakog mehaničkog pritiska olova na čvor vezan na udici i kako bismo spriječili oštećenje, jednostavno je rješenje montirati gumenu perlu. Osim ove obavezne zaštite čvora, ako lovite na terenima do desetak metara, dobro je staviti i dvije do tri perle jarkih boja, jer jarke boje na dnu će privući znatiželjne sparide poput orade. Kod ovog sistema ne preporučamo duguljasta olova jer često dolazi do petljanja sistema – idealni su okrugli klizni modeli težine od 30 do 60 g. Ovaj sistem najbolje je koristiti na blago položenim terenima pješčana ili pločasta dna, a najbolje je korisititi najlon debljine do 0,35 mm i olova maksimalne težine od 80 grama. Idealnog mamca uz ovaj sistem praktično nema, jedino pripazite da ne koristite bibije ili cijelu ribu, jer za takve mamce postoje drugačiji, bolji sistemi.

Olovo, predvez i udica

Ovaj najjednostavniji i najčešće korišten sistem na Jadranu sastoji se od olova, gumene perle, vrtilice, predveza i udice. Opet napominjem gumene perle koje i kod ovog sistema imaju ulogu da zaštite čvor. Sistem sa zasebnim predvezom koristimo u svim situacijama. Prednost ovog sistema je što lako i na licu mjesta podešavamo dužinu predveza. Posebno naglašavam da je ovo presudno u proljetnom ribolovu orada. Ovdje na scenu stupa i obavezni fluorocarbon. Njega se koristi kao predvez u ovom sistemu. Iako nije presudan, fluorocarbonski predvez vam često donese ribu više. Kod korištenja predveza od preko 30 cm ovaj je sistem jedinstven i najbolji. Ima prednost što s njim možemo koristiti i teža olova, a da on ostaje jednako prohodan i ne stvara nikakav otpor prilikom oradinog uzimanja mamca. Kod jakog kurenta ovim sistemom dobivamo mamac koji se miče i time izaziva ribu na napad.

• 

• 

• 

Koristite teleskopske štapove

Iako osobno preferiram i najviše volim koristiti dvodijelne šaranske štapove, u zadnje vrijeme za ovaj stil ribolova koristim isključivo svoje lagane špinerske štapove koji su uvijek uz mene, ili šaranske teleskope poput ovog Prologicovog C1 modela s uparenom Okuminom baitrunnericom. Zauzimaju mi manje mjesta u autu, lakši su za transport, a još jedna velika prednost je što sistem ne moram skidati i ostaje montiran na štapu kojeg brzo rasklopim i krenem dalje loviti.

• 

• 

Sistem sa plastičnom tubom i kopčom

Okvirno, ovaj sistem se ne razlikuje od prethodno opisanog, osim u montiranju olova na osnovni najlon. Sistem je također kliznog karaktera, a glavna mu je osobina da se olovo ne može zapetljati za osnovni najlon bez obzira na koju daljinu bacali. Osim toga, ovdje se koriste i kopče za olovo, tako da ako lovite na stjenovitom terenu, prilikom zapinjanja će otpasti samo olovo (kopču možete namjestiti tako da ili pukne ili se otvori), dok dio sistema s ribom i udicom bez problema izvlačite iz mora. Za ovaj sistem koristimo olova i do 100 g. Olovo za ovaj sistem izgleda kao suza na kojoj je montirana fiksna vrtilica. Ovim sistemom se prije svega lovi s velikim mamcima poput bibija i velikih volaka, a dobri su i za ribolov svim drugim poznatim mamcima za orade. Ovi sistemi samo su dio raznih inačica kojima se ribiči koriste u lovu orada. Postoji još klasičan “paternoster” koji se prakticira u ribolovu iz barke te još neki manje poznati širokoj populaciji. Tu su još i razni sistemi s dvije udice. Jedno je sigurno, nemojte robovati tradiciji, nego isprobavajte razne sisteme u raznim ribolovnim situacijama.

• 

• 

Sistemi

Iako već viđeni i sto puta prežvakani, ovi sistemi su najpopularniji i najkorišteniji sistemi na Jadranu. Neovisno radilo se tu o ribolovu orade, brancina na postavu ili klasičnom „svaštarenju“ u ribolovu s obale, jedan od ova tri sistema ćete naći kod preko 90% udičara na Jadranu. Zato se nije loše podsjetiti na njih.

• 

• 

• 

• 

•